Zamislite ovo: Držite svoju bebu u naručju, a ona vas gleda širom otvorenim, radoznalim očima. Kažete nežno: „mama“, i beba to ponovi. Srce vam se topi od miline, ali tokom tog trenutka se aktiviraju milioni moždanih veza, oblikujući način na koji će vaše dete učiti, razmišljati i govoriti u godinama koje dolaze.

Prve tri godine su jedinstveni prozor mogućnosti koji se ne ponavlja. Mozak vašeg deteta tada postavlja temelje za jezik, i svaki razgovor, pesmica ili smešna igra pomaže da se izgrade i ojačaju sinapse u mozgu.

Hajde da vidimo kako to funkcioniše – i šta vi možete da uradite, počevši već od danas.

Zašto su prve tri godine važne – posebno za dvojezičnost

Nauka o mozgu pokazuje da je mozak dece do treće godine posebno sposoban da nauči više jezika sa gotovo savršenim akcentom. Bebe se rađaju sa sposobnošću da čuju i razlikuju svaki zvuk iz bilo kog jezika na svetu, ali već oko šestog meseca, mozak počinje da „odseca“ one zvuke koje ne koristi.

Deca koja redovno čuju dva jezika od rođenja ili od ranog detinjstva razvijaju takozvane „dvojezične mape jezika“, koje im prirodno jačaju gramatiku, rečnik i izgovor – bez zabune između jezika.

Zapravo, istraživanja pokazuju da redovno izlaganje drugom jeziku do treće godine najviše doprinosi tečnom govoru, preciznom akcentu i razvijenim veštinama čitanja i pisanja na oba jezika. Deca koja počnu kasnije – od pete ili šeste godine –  mogu naučiti jezik, ali im ne ide onako lagano i prirodno kao kad su mala, već više pokušavaju da prevode.

Rano učenje dva jezika istovremeno takođe donosi kognitivne prednosti već oko druge godine života – poput bolje koncentracije, pamćenja i rešavanja problema.

Zato kad kažemo da su prve tri godine zlatni prozor, to zaista i mislimo. Svaka uspavanka, svaka smešna pesmica, svaka slikovnica na dva jezika – gradi moždane „autoputeve“ koji oblikuju učenje vašeg deteta zauvek.

Iako je početak u prve tri godine najdublji temelj, izlaganje drugom jeziku u bilo kom uzrastu može doneti značajne prednosti, jer mozak ostaje otvoren i prilagodljiv i kasnije, samo u manjem obimu.

Kako bebe „usmeravaju pažnju“: Nauka o zvučnim mapama

U prvoj godini, mozak vaše bebe je kao grad u izgradnji. Putevi vode na sve strane, ali samo oni najčešće korišćeni postaju „autoputevi“.

Kao što je već pomenuto, bebe do šestog meseca čuju sve zvuke svih jezika podjednako. Tada mozak počinje da se fokusira samo na one jezike koje redovno čuje. Ostali zvukovi polako blede.

Ovaj proces se zove neuronsko podešavanje (engl. neural tuning) i zato deca koja čuju bogat i raznolik jezik od malih nogu obično imaju bogatiji rečnik do druge godine.

Čak i jednostavne fraze poput: „Hajde da tapšemo!“ ili „Gde ti je meda?“ pomažu bebinom mozgu da odluči koje zvuke da zadrži. Što više čuju, to su im zvučne mape preciznije.

Razgovor u oba smera jača mozak

Razgovor sa bebom je mnogo moćniji nego govor ka njoj. Naučnici to zovu „serve and return“ (serviraj i uzvrati). Kao u tenisu – vaša beba uzvrati gugutanjem, osmehom ili pokretom, a vi joj ponovo odgovorite.

Ova razmena jača moždane veze i stvara mijelinaciju – izolaciju koja omogućava brži prenos informacija kroz mozak. Istraživanje iz časopisa Journal of Neuroscience pokazalo je da su mališani koji su imali više ovakvih interakcija imali jače moždane puteve do 30. meseca starosti, bez obzira na poreklo.

Zato kad vidite psa u šetnji, pokažite i recite: „Šta je to?“ Zastanite. Sačekajte reakciju. Onda recite: „To je pas! Vau-vau!“ Još bolje: „To je dalmatinac! Vau-vau!“ Svaka mala razmena gradi pažnju, pamćenje i jezik.

Prednosti dvojezičnosti

Ako vaše dete od ranog uzrasta čuje dva jezika, to je kao da im širite mrežu „autoputeva“ u mozgu. Umesto jedne dvosmerne ulice, razvijaju dodatne rute koje pojačavaju fleksibilnost, koncentraciju i sposobnost rešavanja problema.

Deca koja redovno čuju drugi jezik pre treće godine imaju bolju radnu memoriju i kognitivnu kontrolu od vršnjaka koji govore samo jedan jezik. Čak i male navike pomažu – otpevajte pesmu na dva jezika, pročitajte slikovnicu dva puta, ili označite igračke sa oba naziva. Vaše dete će lako prelaziti između „pas“ i „dog“ (engleski za psa), svaki put jačajući mentalne sposobnosti.

Spremni da počnete?

U Helen Doron English centrima u Beogradu, Novom Sadu i Čačku, svakodnevne interakcije pretvaramo u trenutke za razvoj mozga. Naši časovi izgledaju kao igra, ali su zasnovani na ozbiljnim istraživanjima i decenijama iskustva.

Zakažite putem besplatnog call centra 0800/333-000 besplatni probni čas za roditelje i bebe u vašoj blizini. Pogledajte koliko radosno i prirodno učenje engleskog može biti.

Počnite danas i dajte svom detetu najbolji mogući početak – reč po reč.

Reference

• Abutalebi, J., & Green, D. W. (2007). Bilingual language production: The neurocognition of language representation and control. Journal of Neurolinguistics, 20(3), 242–275.
  → Ova studija istražuje kako mozak obrađuje i kontroliše dva jezika kod dvojezičnih osoba.
• Adesope, O. O., Lavin, T., Thompson, T., & Ungerleider, C. (2010). A systematic review and meta‐analysis of the cognitive correlates of bilingualism. Review of Educational Research, 80(2), 207–245.
  → Meta-analiza koja potvrđuje pozitivne kognitivne efekte dvojezičnosti kod dece i odraslih.
• Archila‐Suerte, P., Zevin, J., Ramos, A. I., & Hernandez, A. E. (2011). The influence of age of acquisition and proficiency on the neural processing of second language morphosyntax. Brain and Language, 119(1), 16–29.
  → Studija o tome kako uzrast učenja jezika utiče na način na koji mozak obrađuje gramatiku drugog jezika.
• Bialystok, E. (2017a). Second-language acquisition and bilingualism at an early age and the impact on early cognitive development (2nd ed.). Encyclopedia on Early Childhood Development.
  → Pregled ranog učenja drugog jezika i njegov uticaj na kognitivni razvoj dece.
• Bialystok, E. (2017b). The bilingual adaptation: How minds accommodate experience. Psychological Bulletin, 143(3), 233–262.
  → Ovaj rad istražuje kako mozak prilagođava svoja funkcionalna svojstva dvojezičnosti.
• Bialystok, E., Craik, F. I. M., & Luk, G. (2012). Bilingualism: Consequences for mind and brain. Trends in Cognitive Sciences, 16(4), 240–250.
  → Opis prednosti koje dvojezičnost ima na kognitivne funkcije i moždane procese.
• Byers‐Heinlein, K., & Lew‐Williams, C. (2013). Bilingualism in the early years: What the science says. Learning Landscapes, 7(1), 95–112.
  → Kratak i pristupačan pregled naučnih saznanja o ranoj dvojezičnosti.
• Hamilton, R. H., Elsabbagh, M., & Johnson, M. H. (2022). Language exposure and brain myelination in early development. Trends in Cognitive Sciences, 26(10), 830–842.
  → Istraživanje o tome kako izloženost jeziku utiče na mijelinizaciju (izolaciju nervnih puteva) u ranom razvoju mozga.
• Jasinska, K. K., & Petitto, L. A. (2013). How age of bilingual exposure can change the neural systems for language in the developing brain. Frontiers in Psychology, 4, Article 283.
  → Prikaz kako uzrast izlaganja drugom jeziku menja moždane sisteme za jezik kod dece.
• Kovelman, I., Baker, S. A., & Petitto, L. A. (2008). Age of first bilingual language exposure as a new window into bilingual reading development. Bilingualism: Language and Cognition, 11(2), 203–223.
  → Ova studija povezuje uzrast početka izlaganja jezicima sa razvojem čitalačkih veština.
• Kuhl, P. K., Conboy, B. T., Coffey‐Corina, S., Padden, D., Rivera‐Gaxiola, M., & Nelson, T. (2008). Phonetic learning as a pathway to language: New data and native language magnet theory expanded (NLM‐e). Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences, 363(1493), 979–1000.
  → Istraživanje o fonetskom učenju i kako bebe razvijaju fonetske mape u zavisnosti od jezika kojem su izložene.
• Kuhl, P. K., Conboy, B. T., Padden, D., Nelson, T., & Pruitt, J. (2010). Brain mechanisms in early language acquisition. Neuron, 67(5), 713–727.
  → Detaljna analiza moždanih mehanizama koji omogućavaju rano usvajanje jezika.
• Luk, G., De Sa, E., & Bialystok, E. (2011). Is there a relation between onset age of bilingualism and enhancement of cognitive control? Bilingualism: Language and Cognition, 14(4), 588–595.
  → Istraživanje koje povezuje rano učenje jezika sa boljim izvršnim funkcijama (kao što su pažnja i samokontrola).
• McCarthy, K. S., Mahon, E. A., Rosenberg, A. R., & Lombardi, S. M. (2014). Early immersion: A research-informed foundation for dual‐language learners. Early Childhood Research Quarterly, 29(3), 410–418.
  → Prikaz koristi ranog jezičkog uranjanja (engl. immersion) za decu koja uče dva jezika.
• Montanari, S., Simón‐Cereijido, G., & Hartel, A. (2018). The impact of early dual‐language learning on literacy development in English and Spanish. Applied Psycholinguistics, 39(3), 575–600.
  → Kako rano dvojezično učenje utiče na razvoj čitanja i pisanja na dva jezika.
• Poulin‐Dubois, D., Blaye, A., Coutya, J., & Bialystok, E. (2011). The effects of bilingualism on toddlers’ executive functioning. Journal of Experimental Child Psychology, 108(3), 567–579.
  → Istraživanje koje pokazuje da deca koja govore dva jezika imaju bolje izvršne funkcije (kao što su planiranje i rešavanje problema).
• Sebastián‐Gallés, N., Echeverría, S., & Bosch, L. (2005). The influence of initial exposure on lexical representation: Comparing early and simultaneous bilinguals. Journal of Memory and Language, 52(2), 240–255.
  → Studija o tome kako prvi kontakt sa jezikom oblikuje rečenične strukture kod dece.