Više nego očigledno je da je balansirana ishrana esencijalna za pravilan razvoj deteta, ali ipak, ponekad se čini kao da joj roditelji ne pridaju onoliko značaja koliko zaslužuje. Paradoksalna je činjenica da su mnoga deca u razvijenim zemljama pothranjena, upravo zbog nepravilne ishrane zasnovane na brzoj hrani, velikoj količini šećera, soli i loših masti. Ishrana bogata hranljivim sastojcima je verovatno najvažniji činilac pravilnog razvoja moždanih funkcija.

Nedavno sprovedeno istraživanje objavljeno u Journal of Epidemiology and Community Health, je bilo zasnovano na praćenju navika u ishrani  oko 4000 dece i trajalo je preko 8 godina. Studija je pokazala da su deca čija je ishrana bila bogatija hranljivim sastojcima, voćem i povrćem, pokazala  bolje rezultate na testiranju inteligencije u poređenju sa decom čija je ishrana bila bazira na konzerviranoj i brzoj hrani, kao i hrani bogatoj rafinisanim šećerom. Hrana koju su deca konzumirala je imala dramatičan uticaj na njihov moždani razvoj.

Ishrana igra veoma važnu ulogu u moždanom razvoju u svim etapama razvoja deteta. Razvoj mozga se najvećim delom završi u prvih nekoliko godina života, ali sa razvojem nastavlja kroz adolescenciju. Stoga je veoma važno da deca svih uzrasta konzimiraju hranu bogatu hranljvim sastojcima, kako bi obezbedili pravilan moždani razvoj.

Ishrana majčinim mlekom

Majke koje doje, veliku količinu hranljivih sastojaka kroz mleko, prenose bebi, stoga je neophodno da im se ishrana zaniva na visko hranljivim sastojcima. Dojenje poboljšava kognitivni razvoj dece, ali i sveopšte zdravstveno stanje. Zapavo, majke i u trudnoći moraju da vode računa o ishrani i sveukupnom stanju organizma kako bi svojoj nerođenoj bebi, još u stomaku obezbedile dobar i zdrav početak.

Deca koja su dojena najmanje 6 meseci postižu bolje rezultate na testovima inteligencije, od dece koja su hranjena adaptiranim mlekom.

Što je ishrana bebe bogatija majčinim mlekom, to će dete postići veći kapacitet mozga u adolescentskom periodu. Majčino mleko je bogato DHA aminokiselinom koja je jedna od glavnih komponenata ćelijske membrane moždanih ćelija. Ne samo da je važan izvor DHA aminokiseline, već detetu obezbeđuje mnoge važne hranljive sastojke za mozak u razvoju, ali i za imuni i respiratorni sistem i potpomaže opšte zdravstveno stanje deteta. Takođe, što se tiče uvođenje čvrste hrane u ishranu deteta, veoma je bitno da ishrana bude zasnovana na što većoj količini voća i povrća, što će im kasnije obezbediti bolje pamćenje i viši koeficijent inteligencije u uzrastu od 4 godine. U školskom uzrastu manjak vitamina i minerala u ishrani, kao i povećan nivo holesterola su povezani sa inteligencijomi lošijim uspesima u školi.

,,Jedite dugu”

Trebalo bi u da se u svakodnevnu ishranu uvede 5 do 9 vrsta voća i povrća. Ukoliko, na primer napunite polovinu dečijeg tanjira povrćem, to znači da će apsobrovati dovoljnu količinu. Za užinu im dajte voće umesto slanih i slatkih grickalica. Deca će verovatno radije jesti voće zbog fruktoze, ali ne bi trebalo da odustajete od povrća. Što više to bolje, važi iza broj boja hrane servirane u dečijem tanjiru. Svaka boja obezbeđuje širok spektar vitamina, minerala i fitonutritienata.

Antioksidanti i snaga mozga

Deca čija je ishrana prebogata hranljivim materijama svojim mozgovima obezbeđuju preko potrebne antioksidante. Od svih organa u ljudskom telu, mozak koristi najviše kiseonika, ali i proizvodi najviše energije, stoga je izuzetno podložan okisdativnom stresu. Oksidativni stres je oboljenje izazvano nekontrolisanim slobodnim radikalima. Slobodni radikali mogu proći kroz ćelije, oštećujući ih, ili čak izazvati njihovo umiranje. Ćelije imaju antioksidantnu odbranu-enzime koji procesuiraju slobodne radikale, ali odrbrana enzimima nije dovoljna, stoga moramo koristiti antioksidante u ishrani, kako bimo procesuirali ostatak neprocesuiranih slobodnih radikala. Moždana odbrana od oksidanata postaje preopterećena,što je jedan od glavnih izazivača preuranjenog starenja mozga, što se povezuje sa neurodegenerativnim bolestima kao što su Parkinsonova i Alchajmerova bolest. Zdrava ishrana, bogata antioksidantima, je od posebne koristi za mozak i vezuje se za relaciju između visine IQ-a i konzumacije voća i povrća.

Omega 3 masne kiseline – ,,dobre” masti

Omega 3 masne kiseline su zdrave masti koje vaše telo uzima iz hrane koju jedete. Ove masti se nalaze u orašastom voću, semenju i povrću. Medicinski centar Univerziteta u Merilendu ističe da su omega 3 masti visoko koncentrisane u mozgu, što ukazuje na to koliko su važne za zdrav kognitivni razvoj i pamćenje, kao i za ponašanje. Veoma je  bitno da trudnice unose dovoljne količine omega 3 masti zbog razvoja nervnog sistema deteta, ali takođe i zbog razvoja vida deteta.

Zašto reći ,,ne – ne” rafinisanom šećeru?

Preterano korišćenje rafinisanog šećera u ishrani može dovesti do insulinske otpornosti. Što znači da telo nije sposobno da efikasno iskoristi insulin kako bi transportovalo šećer ili glukozu iz krvi u tkiva gde bi bili pretvoreni u energiju. Insulinksa otpornost može dovesti do oštećivanja moždanih ćelija. Ovo se odvija zbog toga što su mozgu, za nesmetano funkcionisanje potrebne velike količine glukoze, te postaje lišeno hranljivih materija ukoliko ne koristi insulin pravilno. Više komplesknih ugljenih hidrata u ishrani pomažu u balansiranju nivoa šećera u krvi što dovodi do zdravijeg moždanog razvoja i funkcionisanja. Iako se grickalice reklamiraju na sve strane, kreativna prezentacija i izlaganje voća i povrća će povećati uživanje dece u ovim poslasticama prirode.

Hranjenje mozga za čitav život

Dobra isharana i hidratacija organizma su jaki temelji za zdravije i učenje. Osnove zdrave ishrane su proteini, ugljenihidrati i masti. Naš zadatak je da pomognemo deci da prave zdravije izbore kada je ishrana u pitanju, jer ona predstavlja esencijalni deo njihove edukacije i sveopšteg dobra, biće pažljviji i više će uživati u učenju.

Zdrava hrana je od nemerljive koristi za mozak dok će rafinisana hrana i prosti ugljeni hidratidovesti povisiti nivo šećera u krvi, nedostatak fokusa i koncentracije.

Budite uzor

Morate biti svesni da ste za svoj decu, baš vi uzori. Nema svrhe da deci govorite o tome koliko je zdrava hrana korisna, ukoliko sami konzumirate brzu hranu. Neka zajedno sa vama spremaju obroke, za njih je to podjednako važno kao i ukus hrane. Postepeno uvodite novu hranu u njihov jelovnik, ali nemojte biti suviše rigidni, jer bi to samo dovelo do stresa u vreme obroka, ipak dete bi ishranu trebalo da smatra pozitivnim iskustvom.

Zapamite da će izbor Vaše ishrane imati uticaj naVašu decu, čiji ste vi uzor. Učinite vreme hranjenja zabavnim, možda će trajati duže od spremanja obroka u mikrotalasnoj pećnici ili odlaska po brzu hranu, ali zdrava ishrana je možda nešto najvrednije što možete pružiti svom detetu.

[button text=”Prijavite se za besplatan demo čas” url=”http://helendoron.rs/upis-2016-2017/”]