Upis na online Helen Doron kurseve je u toku!

Prijavite se za BESPLATAN online prezentacioni čas sa Vašom decom!

[button text=”Prijavite se!” url=”http://helendoron.rs/besplatan-online-prezentacioni-cas-engleskog/”]

Ili pozovite željenu lokaciju ISKLJUČIVO na broj MOBILNOG telefona prikazanog kod željene lokacije!

Ostanite kod kuće dok traju mere bezbednosti, i učite engleski na ozbiljno zabavan način – Helen Doron način!

HELENDORON@HOME
Keeping Connected

____________________________________

Dragi roditelji,

Svi mi iz Helen Doron Education Grupe bismo želeli da znate da mislimo na Vas i da želimo da Vam pružimo podršku tokom ovih vanrednih i teških okolnosti povodom izbijanja korona virusa.

Budno pratimo situaciju u celom svetu i svesni smo teške situacije u kojoj se nalazimo. Naša nada je da će se situacija uskoro dovesti pod kontrolu i da ćete svi biti bezbedni i zdravi.

Moje misli su sa svakom od 38 zemalja u kojima se trenutno nalazimo.

Kao osnivač i generalni direktor svih Helen Doron obrazovnih programa, veoma sam uključena u praćenje svih kurseva i obezbeđivanje najvišeg kvaliteta. Pored pedagoškog aspekta, naši kursevi takođe uče decu o brizi za bližnjeg. Tokom časova, podučavamo decu o empatiji, brizi za okruženje, čuvanju životinja i prirode, i podstičemo zdrav životni stil i izbor hrane. Zato Vas molimo da najozbiljnije shvatite i pratite instrukcije nadležnih organa kada je u pitanju zdravlje i Vas i Vaše porodice.

Pravo je vreme za upotrebu svih naših tehnologija koje su vam na raspolaganju, kao na primer Helen Doron Stream aplikaciju za pozadinsko slušanje epizode koju Vaše dete trenutno obrađuje.

S obzirom na zabranu rada obrazovnih institucija, pripremili smo za vas online časove koji će biti prezentovani preko odabrane platforme, a od strane Vašeg Helen Doron učitelja.

Upis na online Helen Doron kurseve je u toku!

Prijavite se za BESPLATAN online prezentacioni čas sa Vašom decom!

[button text=”Prijavite se!” url=”http://helendoron.rs/besplatan-online-prezentacioni-cas-engleskog/”]

Ili pozovite željenu lokaciju ISKLJUČIVO na broj MOBILNOG telefona prikazanog kod željene lokacije!

Ostanite kod kuće dok traju mere bezbednosti, i učite engleski na ozbiljno zabavan način – Helen Doron način!

HELENDORON@HOME
Keeping Connected

____________________________________

Pored toga, podsećamo na različite online opcije koje su Vam na raspolaganju:

*Helen Doron Song Club

*Helen Doron Kangi Club

*Teen Buzz radio

*Helen Doron Jump With Joey aplikacijja

*Helen Doron Fun With Flupe Magic Wand aplikacija

*Helen Doron Read aplikacija (uz doplatu Play Store-u)

 

U ime cele Helen Doron porodice, želimo Vam bezbednost i zdravlje!

S poštovanjem,

Helen Doron.

Deca govor nauče do 3. godine. A onda do 6. ili 7. prave pauzu u učenju. Zašto? Zašto ne koristiti taj veliki potencijal za učenje u tom periodu?

Koliko ste puta čuli ili čak sami iskusili situaciju u kojoj cela porodica odluči da se preseli u drugu državu, a veoma mala deca daleko brže i lakše usvoje novi jezik od roditelja? Znajući ovo, zašto im uskraćujemo mogućnost da nauče još jedan jezik u onom uzrastu kad im to je to zapravo – igra?

Helen Doron sistem učenja engleskog jezika u Srbiji postoji punih 20 godina. Kao deo obeležavanja ovog velikog jubileja, tim Helen Doron škole organizovao je u Privrednoj komori Srbije seriju izvrsnih predavanja na kojoj su govorili stručnjaci poput Ranka Rajovića, logopeda Milice Vakić, fizijatra Danijele Vukićević, muzičkog pedagoga Olje Jovanović. Tu je bila i Helen Doron lično, tvorac ove jedinstvene metodologije učenja engleskog jezika kao maternjeg, koja podstiče učenje kroz igru od najranijih dana. Predavanja su bila besplatna i na njih su se mogli prijaviti svi zainteresovani učesnici.

Govoreći o ranom razvoju, svi predavači su se složili u jednom – rani razvoj je izuzetno važan za dete, okruženje igra presudnu ulogu i samo kroz stimulaciju na različite načine (između ostalog i izlaganjem dvojezničnoj sredini) može se očekivati da dete ostvari svoj puni potencijal koji mu je dat rođenjem.

Ipak, na konferenciji se pre svega govorilo o načinu komunikacije sa decom, tome kako deca u modernom vremenu treba da uče, koje greške roditelji prave i šta je njihov zadatak u periodu ranog razvoja.

 

Govoreći o razvoju govora kod dece, logoped Milica Vakić osvrnula se na dve najčešće greške koje roditelji prave – blendanje hrane i korišćenje cucle.

“Kao logoped, neretko srećem decu od tri ili četiri god koja još balave i imaju opuštenu vilicu. A onda mi roditelji kažu da ta deca jedu blendano i odmah znam u čemu je problem. Sa 7 meseci dete je spremno da konzumira čvrstu hranu. Jedini problem su roditelji koji to ne dozvoljavaju. Deca treba da grizu, manišpulišu hranom u ustima, da pokreću govorne organe kako bi ih razvili. Ako dete ne žvaće, ono ne angažuje dovoljno organe koji su mu potrebni da bi razvilo govor.” – rekla je Milica Vakić, floortime terapeut i osnivač Logopolisa.

Ona je dodala i da, sa logopedskog apekta cucla nije dobra. Kod dece koja je koriste jezik se ne kreće, pasivan je.

“Naš jezik je, kad su usta zatvorena, naslonjen na tvrdo nepce, a ako je između cucla, jezik se ne kreće, nema manipulaciju i ne razvija se. Dete od 2,5 godine koje koristi cuclu i ne govori će, naravno, biti ljuto, rezignirano, jer ne može da se izrazi.” – rekla je Milica Vakić

O hranjenju dece kao veoma značajnom u procesu dečjeg razvoja govorila je i dr Danijela Vukićević, fizijatar. “Vi danas imate mnogo načina da hranite decu. Pored kašica u teglama koje toliko roditelja koristi, vi sad imate i one kašice koje se samo sipaju detetu u usta, tako da ne mora ni kašičicu da koristi. Komotno za roditelje jer se ništa ne prlja, pogubno po decu. Dete najpre uči dodirom. Kad mu pružite činiju sa hranom, ono će poželeti da je pipne, pritisne, oseti u rukama. Roditelji to uglavnom neće dozvoliti, ali, dete drugačije ne može da uči.

Predavanje doktora Rajovića trajalo je puna dva sata i bilo izuzetno zanimljivo.

“Učenje dva jezika paralelno je prednost. Ipak, da bi dete to bilo u stanju, prosečna inteligencija nije dovoljna. Ono mora biti makar malo natprosečno inteligentno. Davno sam razgovarao sa jednim profesorom koji se nije slagao sa mojim izlaganjem i tvrdnjom da je rani razvoj bitan. Smatrao je da je to za decu mučenje. Ja sam mu postavio pitanje – šta je najteža stvar koju u životu naučimo? Odgovorio mi je da je to – govor. Na moje pitanje kako je moguće da najtežu stvar učimo u tako ranom periodu brzo mi je rekao da je to spontano. Ako je spontano, to onda znači da bi i dete koje bi raslo bez izloženosti govoru naučilo da govori, što je, naravno, nemoguće.”

“Deca govor nauče do 3. godine. A onda do 6. ili 7. prave pauzu u učenju. Zašto? Zašto ne koristiti taj veliki potencijal za učenje u tom periodu? Sve dok je kroz igru, to za decu nikad nije mučenje.” – tvrdi Ranko Rajović, autor NTC programa učenja koji se sada uvodi u sve škole i vrtiće u Sloveniji.

Helen Doron je majka troje dece koja su odrastala kao bilingvalna deca. Danas, njen unuk ima pet godina, a već sa dve je učio da govori tri jezika paralelno i koristio sva tri.

Govoreći o programu koji je pre 35 godina osmislila, naglasila je da je prvi cilj metode ne samo razvoj govora i učenje jezika već i razvoj dečjeg potencijala za dugoročno učenje u životu.

“Mi decu ne učimo samo jeziku, mi razvijamo sposobnost mišljenja, humanost, komunikaciju, društvene veštine, negujemo drugarstvo i razvijamo različite sposobnosti koje su im potrebne u svakodnevnom životu. Učimo ih da uče. Kad se dete rodi, ono ima veliki broj neurona, i već u prvim mesecima oni neuroni koje mozak ne koristi, nestaju. Ukratko, što smo mlađi, mnogo je lakše da oblikujemo mozak kroz iskustva i stimulacije iz okruženja. I upravo je to ono što mi radimo – pružamo stimulativno okruženje deci od najranijih dana – onda kada im je to najpotrebnije.”

Helen Doron dodala je još i da je za pravilan razvoj kod dece bitno stvoriti okruženje za učenje lišeno stresa.

“Mi ne kritikujemo decu kad pogreše, podržimo ih i pokažemo im put ka tačnom odgovoru. Da bi se deca pravilno razvijala i spontano učila za njih treba stvoriti okruženje u kom će se osećati prijatno i bezbedno. To je naš cilj i to je jedini način na koji deca mogu kvalitetno da uče i da se razvijaju.”

Da li ste znali da bebe uče jezik već u materici? U uzrastu do godinu dana one su u stanju da razlikuju svoj maternji od stranih jezika. Ta sposobnost je nešto što treba iskoristiti. Mi upravo tako učimo. Prirodno. Učimo muziku i ritam, podstičemo povezanost dece i roditelja, razvijamo sposobnost govora s decom.

Shvatila sam, kad sam pre 35 godina započinjala, da se niko ne bavi tim ranim razvojem govora kod dece. Odlučila sam da počnem i vrlo brzo došla do toga da su me roditelji molili da prihvatim baš njihovu decu da s njima radim. Danas, mi radimo već sa decom uzrasta od tri meseca. Bebe uče. Uče kroz igru, kroz ponavljanje. Širom sveta imamo oko 5000 aktivnih visokokvalifikovanih učitelja, koji ulažu svoju neverovatnu energiju u ovaj posao, kako bi deca u potpuno prirodnom okruženju razvijala svoju sposobnost da uče govor na najbolji mogući način – igrajući se.” – zaključila je Helen Doron.

 

Prijavite se za BESPLATAN čas i dođite sa vašom decom!

Za sve informacije možete pozvati besplatnu liniju:

0800/333-000

ili posetite Helen Doron centar u vašem komšiluku!

Bilo da Vaše dete ima 3 meseca ili 18 godina, učenje engleskog u Helen Doron školama je pravi izbor za Vas!
Helen Doron engleski je ozbiljno zabavno iskustvo!

Izvor: Zelena učionica, autor: Aleksandra Cvjetić

Danas, u Helen Doron školama engleskog jezika, za bebe uzrasta od 3 do 22 meseca uspešno se primenjuje program Baby’s Best Start.

Svi znamo kakav je izazov učenje novog jezika i koliko vremena i truda zahteva. A opet, pomislimo na malu decu, koja bez napora u najranijem periodu života uče nešto tako komplikovano kao što je jezik. I to ne samo da su u stanju da ovladaju jednim, već, u povoljnim okolnostima, mogu lako progovoriti i na dva jezika! Dečiji mozak je zaista čudesan, pre svega zahvaljujući sposobnosti stvaranja velikog broja neuronskih veza – sinapsi, što je osobina koju starenjem gubimo.

Dobrobiti dvojezičnosti

Dvojezična, ili bilingvalna deca uobičajena su u sredinama u kojima od prvih dana slušaju komunikaciju na dva jezika – bilo da roditelji govore različitim jezicima, bilo da se, kao u slučaju doseljenika, u porodici govori jedan, a u okruženju drugi jezik. Naučnicima su ovakva deca veoma zanimljiva za proučavanje uticaja dvojezičnosti na razvoj mozga i psihu. Na bilingvalnoj deci sprovedene su mnoge studije i rezultati pokazuju da učenje dva jezika u ranom uzrastu zaista donosi dobrobiti:

– Bilingvalna deca imaju veći koeficijent inteligencije od dece koja su okružena samo jednim jezikom. Razlog za to je bolja umreženost mozga, zahvaljujući stvaranju većeg broja sinapsi – veza između nervnih ćelija u mozgu kojima se prenose impulsi.

– Zahvaljujući bolje umreženom mozgu, dvojezična deca brže razmišljaju, bolja su u obavljanju više zadataka u isto vreme i fleksibilnija su.

– Deca koja odmalena pričaju dva jezika kasnije imaju daleko blaže simptome Alchajmerove bolesti, zahvaljujući upravo većem broju moždanih sinapsi. Iz istog razloga njihove kognitivne sposobnosti ostaju duže očuvane u starosti.

– Dvojezična deca lakše se koncentrišu pri radu, jer su u stanju da bolje izoluju zvuke i slike iz okoline. Zahvaljujući sposobnosti da pažnju usmere na suprostavljene mentalne procese, što zahteva upotreba dva jezika, oni se bolje snalaze i u rešavanju problemskih matematičkih zadataka.

Učenje drugog jezika na prirodan način

Bilingvalnost kao porodično okruženje ipak nije privilegija prosečnog deteta. Učenje drugog jezika na organizovan način, u okviru škola stranih jezika, može međutim dati isto tako dobre rezultate. Uslov je da dete uči na način koji će biti jednako motivišuć i prirodan kao što je slučaj sa spontanim učenjem u dvojezičnoj sredini.

Mala deca najbolje uče kroz igru, druženje i interakciju. Zadovoljno dete, kome provođenje vremena na časovima jezika donosi radost i zabavu – je i motivisano dete, koje lako usvaja znanja. U periodu do treće godine, mališani najbolje usvajaju osnove drugog jezika kroz rad u malim grupama i uz prisustvo roditelja, što je okruženje najpribližnije atmosferi u porodici.

Muzika kao motor lakog učenja

Ono što deci usvajanje stranog jezika čini posebno lakim jeste muzika. Muzika pruža brojne prednosti pri učenju stranih jezika :

– Kada pevamo na stranom jeziku, nastojimo da reprodukujemo zvukove i tonove koje čujemo, pa naš akcenat manje dolazi do izražaja nego u govoru.

– Slušanje muzike omogućava nam da bolje usvajamo sintaksu i proširujemo rečnik, jer muzika aktivira iste centre u mozgu kao i govor.

– Uz muziku se lakše pamti. Pevanjem brzo učimo nove reči, budući da muzika stimuliše našu memoriju. Zbog toga još uvek tako dobro pamtimo pesmice naučene u detinjstvu.

– Pevanje je aktivnost koja motiviše, jer donosi uživanje. Zbog toga se ceo proces učenja manje doživljava kao rad, ako je muzika uključena. Jezik sa kojim se deca upoznaju kroz muziku za njih je izvor pozitivnih asocijacija, jer ga povezuju sa igrom i zabavnim aktivnostima.

Metoda koja je osvojila svet

Upravo je muzika bila polazište i inspiracija britanskom lingvisti i pedagogu Helen Doron. Upisavši svoju ćerku na časove violine, bila je impresionirana Suzuki metodom učenja muzike i odlučila je da je primeni na učenje engleskog jezika za decu. Godine 1985, počela je da pravi svoje materijale za učenje engleskog, bazirane na muzici i govoru, što omogućava da mališani progovore strani jezik pre nego što nauče da čitaju i pišu. Sastavila je pesmice i rime i njen metod u startu je pokazao izuzetne rezultate. Deca su bila izuzetno stimulisana učenjem koje oponaša prirodne procese usvajanja maternjeg jezika, kroz igru i interakciju.

Zahvaljujući uspehu programa baziranog na ohrabrivanju i dinamičnom radu u atmosferi koja stimuliše emocionalne, fizičke, kreativne i intelektualne dobrobiti dece, danas se Helen Doron metoda primenjuje u preko 30 zemalja širom sveta. Tokom 35 godina postojanja ovog metoda, Helen Doron English je proširio svoje programe prema uzrastima dece – od tromesečnih beba do devetnaestogodišnjih tinejdžera.

Na dvojezičnosti se radi od rođenja

Danas, u Helen Doron školama engleskog jezika, za bebe uzrasta od 3 do 22 meseca uspešno se primenjuje program Baby’s Best Start, kao odlična osnova za dvojezičnost i sve dobrobiti koje iz nje proističu. Izlaganje engleskom jeziku vrši se kroz razvojne aktivnosti, pesme i rime, u malim grupama i uz prisustvo roditelja, uz moto “More Than English – Values for life”.

 

Prijavite se za BESPLATAN čas i dođite sa vašom decom!

Za sve informacije možete pozvati besplatnu liniju:

0800/333-000

ili posetite Helen Doron centar u vašem komšiluku!

Bilo da Vaše dete ima 3 meseca ili 18 godina, učenje engleskog u Helen Doron školama je pravi izbor za Vas!
Helen Doron engleski je ozbiljno zabavno iskustvo!

Izvor: Detinjarije.com

Ljubav prema učenju drugog jezika, širina shvatanja sveta oko sebe, učenje kroz zabavu, igru i druženje samo su neki od segmenata koji je dostupni našim i mališanima u preko 35 zemalja sveta putem franšize Helen Doron edukacione grupe.

Beograd, Novi Sad i Pančevo su jedni od većih centara u kojima Helen Doron ima svoja predstavništva.

 

Helen Doron, kao lingvista i stručnjak za rani razvoj dece, pre 34 godine je počela da razvija svoj program učenja engleskog kao maternjeg. Kada je ćerku odvela na časove violine prema čuvenoj Suzuki metodi koja je podučavala „jezik muzike“, rešila je da će njen metod podučavati „muziku jezika“.

Prvi materijali su bili predviđeni za uzrast dece od 2-14 godina, ali je vremenom ta granica pomerana, kako su postojeći đaci rasli, ali i mlađi želeli da se uključe u zabavu na engleskom. Danas Helen Doron programi obuhvataju programe od 3 meseca do 19 godina.

Najmlađi polaznici uživaju sa svojim roditeljima na časovima, upijajući melodiju engleskog, igrajući se, vežbajući, plešući, i kad osete želju – progovarajući jezik kojim su okruženi.

Mamama i tatama ponekad časovi budu dobar kondicioni trening, jer treba mališana i podići pa zaigrati zajedno, naučiti šta je „up side down“, provući se zajedno ispod prepreke ili preskočiti jastučić – sve u cilju izmamljivanja osmeha i onog najslađeg kikotanja.

 

 

Predškolci se polako uvode u svet slova, na zabavan i jednostavan način usvajaju njihova imena i zvuke, vežbaju govor kroz takmičarske igre i timski rad, uče se poštovanju reda i pravila dok neprimetno proširuju svoj rečnik i rečenične strukture koje koriste.

Naši veliki mali ljudi se spremaju i za ozbiljne Kembridž ispite, sa velikim uspehom ih polažu, ali se i oni tokom priprema ozbiljno dobro zabave i stiču prijatelje za ceo život.

Bilo da se interesujete za upis u Helen Doron školu, ili razmišljate da otvorite sopstveni posao u vašem gradu u sferi edukacije, sve informacije možete dobiti preko besplatnog Call centra 0800/333-000.

 

Govor predstavlja važnu stimulaciju razvoja neuronskih mreža, a samim tim i inteligencije kod deteta. U tom kontekstu se može i razmatrati značaj učenja drugog jezika u najranijem periodu života, što može biti izuzetno dobra stimulacija.

 

Dr Ranko Rajović, saradnik UNICEF-a za ranu edukaciju, osnivač Mense Srbije i autor programa NTC sistem učenja, jedan je od učesnika KONFERENCIJE O RANOM RAZVOJU U ORGANIZACIJI ŠKOLE ENGLESKOG JEZIKA “HELEN DORON”, koja će se održati 30. avgusta u Beogradu. Tim povodom, za Detinjarije govori o značaju ranog razvoja, dvojezičnosti i tome, koliko su nam deca stimulisana u ranom uzrastu?

Koliko je značaj ranog razvoja?

Rani razvoj i rana stimulacija su ključni faktori razvoj deteta, ali nažalost, malo se radi na ovom segmentu razvoja deteta. Nova otkrića iz medicine, posebno iz oblasti neuronauka, jasno i nedvosmisleno ukazuju da je period najvažnijeg razvoja mozga do pete godine. To se može lakše razumeti ako gledamo glavnu biološku ulogu mozga, a to je preživljavanje. Jasno je da dete prvih pet godina života mora da nauči mnogo stvari, da se prilagodi na okruženje, da nauči jezik, osnovne socijalne veštine, da prepozna emocije svoje, ali i tuđe. U tom periodu uspostavljaju se nervni putevi koji su osnova kasnijeg funkcionisanja deteta.

Neuroni i nervni putevi koji se slabije koriste se gube. Bukvalno, neuroni se bore da zauzmu svoje mesto i oni koji su slabiji ili manje korišćeni resorbuju se i ustupaju mesto drugim neuronima. Uspostavljeni nervni putevi su osnova za razvoj misaonih procesa, pa je uz formiranje nervnih puteva koji se velikom merom uspostavljaju motoričkim aktivnostima deteta, potrebno dete što ranije podsticati da misli, povezuje, donosi zaključke, razvija strategiju, snalazi se, pronalazi nova rešenja. Time se obezbeđuje sinhroni razvoj, motorički i misaoni i uspostavlja integracija važnih regija mozga. Zato je važno u tom periodu imati posebne programe koji omogućavaju sveukupan razvoj deteta.

Moram upozoriti roditelje, da se razvila čitava industrija koja se zasniva na neuromitovima i nudi „najbolje“ i „proverene“ programe koji će stvoriti uspešno dete, ali nažalost nije uopšte lako, a posebno ne brzo stvoriti uspešno dete sa maksimalno razvijenim biološkim potencijalima.

Rani razvoj i dvojezičnost – koliko je rano učenje stranog jezika stimulišuće za malo dete?

Jedan od najtežih zadataka koji naš mozak mora da obavi u životu jeste učenje jezika. Dete zavisi od komunikacije, a mozak kao organ za preživljavanje ubrzano radi u prvim godinama života i hvata sve informacije, obrađuje, povezuje i omogućava da fiziološki zdravo dete već sa godinu dana progovori prve reči. Centar za govor je nastao kao potreba da ljudi u praistoriji komuniciraju, sporazumevaju se, lakše uhvate plen u lovu. Razvijao se hiljadama godina i analiza mozga čoveka i ostalih primata na komparativnoj anatomiji na Harvardu pokazala je da je taj deo mozga, kao i senznomotorne regije zadužene za palac znatno veći kod čoveka u odnosu na ostale primate, pa se može reći da je razvoj inteligencije u velikoj meri pokrenut govorom. Tako da govor predstavlja važnu stimulaciju razvoja neuronskih mreža, a samim tim i inteligencije kod deteta. U tom kontekstu se može i razmatrati značaj učenja drugog jezika u najranijem periodu života, što može biti izuzetno dobra stimulacija, ali isto tako, u drugim slučajevima, može usporiti razvoj deteta. Zato je važno proceniti potencijal deteta i tek na osnovu toga odlučiti se da li ga izložiti učenju drugog jezika.

Na koji način malo dete najbolje uči?

Malo dete najbolje uči kad ne misli o učenju, tj. kada se igra. Malo dete otkriva svet i za njega je sve novo, neistraženo, zanimljivo, čudesno, zagonetno, inspirativno i zapravo malo dete otkriva svet. Dečji sat drugačije kuca i njihovo vreme je usporeno kako bi mogli da analiziraju svet oko sebe i ne treba ih prekidati kada se igraju. Najbolje u nama počinje čuđenjem. Malom detetu je sve čudo. Uživa, živi intenzivno svaki svoj dan, a mi mislimo da se igra, ali njegov ceo život je igra. I tako neprimetno uči, usvaja znanja i sprema se zapravo za život. Zato je važno da sve što se radi sa decom, ide nenametljivo, usput, kroz igru. Tako najbolje uči.

Kakva je situacija u praksi, koliko su nam deca stimulisana u ranom uzrastu?

Pojedini eksperti u Evropi i dalje smatraju da je rana stimulacija mučenje deteta, da ga ne treba opterećivati, da ga čeka učenje ceo život i da upravo zato ne treba opterećivati dete. Naravno, mora se dobro proceniti šta je opterećenje, a šta nije. I tako organizovati aktivnosti koje za dete neće biti opterećenje, nego radost. Kao što dete uči jezik nenametljivo i usput, tako može da uči i druge stvari ako su deo igre.

Poznati je primer sprintera Useina Bolta koji je najbrži sprinter na svetu i koji u sekundi u punom ubrzanju pretrči skoro 13 metara. Kada se on pojavio, bilo je neshvatljivo za stručnjake iz medicinske fiziologije, kako je moguće da neko trči tako brzo. Kasnije je i to odgonetnuto, čak je i Bolt u svojoj knjizi napisao da je kao dete skoro svaki dan trčao sprint nizbrdo. Naime, otac mu nije dao da ide na teren da igra fudbal, ali mama ga je puštala kad tata ode na posao. Dogovor je bio da ide na teren, ali da pre tate bude u dvorištu. Bolt je igrajući fudbal na brdu uvek gledao na put u daljini da vidi da li otac dolazi. Kad ga ugleda kako stiže na motoru, eksplozivno je kretao sprint nizbrdo da pre tate stigne u dvorište. I na taj način je uspevala „mala prevara“ i tata nije ni pomišljao da je Usein umesto kućnih obaveza igrao fudbal na brdu.

Jasno je da ovakav intenzivan sprint i napor za Useina nije bilo mučenje, nego deo igre. Samo ako zamislimo da neko tera svoja dete da trči nizbrdo svaki dan 200-300 metara, pa čak i nekoliko puta dnevno, kako bi dete postalo prvak u sprintu, jasno je da je to mučenje. Isto tako, ako kažemo detetu: „trči svaki dan nizbrdo 100 metara, to je dobar trening za sprint, bićeš prvak sveta za 15 godina“, nećemo ništa uraditi jer to je mučenje za dete. Ili ako obećamo detetu da će dobiti čokolade i bombone ako trči nizbrdo, uspećemo jednom, dva ili tri puta. Mora da bude jasno svima koji rade sa decom da je jedini motiv za dete igra, bila je, uvek će biti.

Ovo je važno razumeti jer je rani uzrast važan za razvoj deteta i najbolje ćemo uraditi ako metode koje primenjujemo liče na igru, dešavaju se usput i nenametljivo, te ih dete ne doživljava kao obavezu.

Jedan ste od predavača na Konferenciji o ranom razvoju Škole engleskog jezika “Helen Doron”. Šta će biti vaša poruka i savet pedagozima?

Najvažnija poruka svih mojih predavanja, pa i ovog koje će se održati u okviru Konferencije o ranom razvoju Škole engleskog jezika „Helen Doron“, jeste da dete bude spretno, okretno, da misli i povezuje informacije i da sve što radimo sa njim liči na igru. I druga poruka je da ukažem na značaj okruženja koje, čini mi se, često ne ne razumemo dovoljno. U nekim knjigama i dalje piše da je za razvoj inteligencije, okruženje važno 50%, a genetika 50%. Ili, da su jednako važni genetika, okruženje i unutrašnja motivacija.

Mojim studentima na Pedagoškom fakultetu u Kopru predajem da će značaj okruženja bolje shvatiti ako zamisle sledeću situaciju: mama i tata su dobili sina i na primer, drže ga pet godina u beloj sobi koja je u potpunosti bela, prazna i sa njim ne govori niko. Da li će posle pet godina to dete biti 50% inteligentno kao roditelji? Jasno je da neće biti ni 10%. Iz ovog primera se može shvatiti da je okruženje važno skoro 100%.

Studenti me onda u čudu pitaju: „Ako je okruženje 100%, koliko je onda genetika, 2 ili 3%?!“ Onda im dam objašnjenje da je i genetika važna 100% i da te dve stvari ne mogu da se sabiraju, jer genetika je potencijal i važna je 100%, a razvoj potencijala zavisi skoro 100% od okruženja. To znači da je genetika važna 100%, ali i okruženje isto tako, 100%. Iz tog ugla je jasno, da ako se okruženje menja, a znamo da je važno 100%, da i metode rada moraju da se menjaju.

Razgovarale: Mira Ignjatović i Jovana Papan
Izvor: Detinjarije.com

 

 

 

Konferencija je otvorena za sve koji se bave decom, besplatna je, ali je broj mesta ograničen pa je neophodno na vreme se prijaviti.

Piše: Tatjana Petković, Helen Doron Srbija

Iako me je uvek privlačio rad sa decom, i time sam se bavila iz hobija tokom studija, za same studije sam odabrala Fakultet organizacionih nauka. Širina koju je fakultet davao mi je davala mogućnosti da se oprobam u bilo kojoj sferi poslovanja. Međutim, pre svega sam rešila da se otisnem u svet, usavršim engleski jezik i završim još jedne studije i u inostranstvu, radim, i konkurišem za međunarodnu trupu Up With People, s kojom sam provela godinu dana.

Sticajem okolnosti, u toku te godine sam i saznala za Helen Doron metodologiju rada, i čvrsto rešila da ću se time baviti po povratku u zemlju.

Od tada je prošlo 20 godina, ove godine slavimo jubilej, a čini mi se kao da sam juče krenula da predajem engleski deci od 2 godine u zemlji gde je trenutna preporučena granica za učenje jezika bila 9 godina…

Moje prve generacije su danas mladi ljudi, uspešni, neki i rasuti po svetu, a zajednička im je lakoća s kojom koriste engleski jezik baš kao da im je maternji – što i jeste princip učenja prema Helen Doron metodologiji.

Naš jubilej smo posvetili ranom razvoju deteta, načinima stimulacije, i organizaciji konferencije sa istom tematikom u saradnji sa Privrednom komorom Srbije koja će se održati 30. 8. 2019. Želja nam je da uz goste govornike pomognemo u širenju saznanja o ranom razvoju deteta i značaju istog.

Naši gosti će nastupiti po sledećem redosledu:

– Milica Vakić, diplomirani logoped i licencirani floor time terapeut za LEVEL 2, osnivač Logopolis logopedskog kabineta

– Dr Danijela Vukićević, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, subspecijalista dečije fizijatrije, sertifikovani instruktor motorne kontrole

– Olja Jovanović, muzički pedagog i predsednik udruženja „Muzikalište“

– Dr Ranko Rajović, specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije, doktor sportskih nauka, osnivač Mense Srbije i autor NTC programa

– Helen Doron, britanski lingvista, edukator, CEO i osnivač Helen Doron Educational Group, i autor programa Helen Doron English, kao i drugih programa koji se koriste u ranom uzrastu dece, od rodjenja nadalje.

Konferencija je otvorena za sve koji se bave decom, besplatna je, ali je broj mesta ograničen pa je neophodno na vreme se prijaviti na email info@helendoron.rs uz kraći opis (mini CV) aplikanta.

Pozivamo sve koji su zaljubljeni u rad sa decom iz cele Srbije da nam se priključe i svojim prisustvom, uz mnoštvo korisnih informacija koje će poneti sa sobom na kraju dana, uveličaju naš jubilej.

 

Naš brend proglašen je najboljom internacionalnom dečjom i edukativnom franšizom!

26. februar 2019, Las Vegas, Nevada.

Helen Doron Grupa oficijelno je prepoznata na internacionalnom takmičenju kao najbolja dečja i edukativna franšiza u 2019. godini. Osnivač i CEO, Helen Doron, prisustvovala je konferenciji Internacionalne asocijacije franšiza (IFA) u Las Vegasu, Nevada, kako bi preuzela željeni trofej.

2019 Global Franchise Award, sponzorisan od strane Global Franchise Magazine i odabran od strane panela vrhunskih profesionalaca u oblasti franšiza, slavi izvrsnost u internacionalnom franšizingu. Pobednik je odabran nakon što je uzeto u obzir mnoštvo kriterijuma: uticaj brenda na globalnom nivou, međusobni odnos između franšizera i franšizanta, način na koji je brend plasiran na tržište, kao i kako je kompanija uticala na unapređenje internacionalnog franšizinga. 

“Helen Doron Grupa odabrana je zbog širokog internacionalnog iskustva i ogromnih koraka koje je napravila kako bi ispratila tehnološke inovacije i promene u edukativnim sredinama. Helen Doron ima da ponudi više potencijalnim internacionalnim franšizantima i ozbiljno investira u budući razvoj i svoje franšizante”, rekao je stručni žiri, sačinjen od tima internacionalnih profesionalaca iz oblasti franšize.

Helen Doron je entuzijastično izjavila: “Ova nagrada potvrđuje mesto Helen Doron Grupe na globalnoj platformi dečjeg obrazovanja, kao i uspeh koji nastavljamo da gradimo kroz zemlje i kulture. Izgradili smo zajednicu profesionalaca koji dele zajedničke ciljeve i vrednosti i posvećeni su edukaciji i deci – kao i njihovom poslu. Naši franšizanti osećaju da su deo globalne zajednice u kojoj dobijaju svu podršku koja im je potrebna za rast njihovog biznisa. Naša vizija je da nastavimo da proširujemo našu mrežu franšizanata na nova geografska područja i da idemo napred u novim pravcima sa pravim partnerima.

Više od biznisa. Način života. 

Osnovana 1985. kako bi učila decu engleskom kao stranom jeziku, Helen Doron Grupa ima preko 1000 edukativnih centara i obdaništa u 37 zemalja. Inovativna i dokazana Helen Doron metodologija je kreativna inspiracija koja stoji iza najvažnije franšize – Helen Doron English, zajedno sa Helen Doron Kindergartens, MathRiders i Ready Steady Move! Do danas, Grupa je naučila blizu tri miliona dece da govore engleski, savladaju matematiku, iskuse prirodu i da uče kroz pokret. Mreža se rapidno širi, održavajući pritom osnovne vrednosti i duh zajednice, kombinovano sa poslovnim uspehom.

U potrazi smo za novim franšizantima kako bismo ušli na nova tržišta i poslovnim partnerima da zajedno proširimo bogat edukativni sadržaj i nastavimo da postavljamo nove granice u edukaciji dece.

Za više informacija o prilikama za biznis pišite nam!

 

Helen Doron škola u Pančevu, Froggie, je u okviru akcije Young heroes – Readers are Leaders, u cilju podsticanja čitanja, organizovala za svoje đake i njihove drugare besplatno pričanje priča na engleskom.

Ulaznica za storytelling je minimum jedna knjiga, pročitana i dobro očuvana.

Sve prikupljene knjige će biti donirane školi za osnovno i srednje obrazovanje “Mara Mandić” u Pančevu, koja se bavi obrazovanjem i vaspitanjem dece sa smetnjama u razvoju, svih uzrasta.

Pančevci, priključite se akciji, pozovite Helen Doron centar na telefon 065/312-2007, 013/2515-737, dovedite decu na besplatan storytelling i kao ulaznicu donesite knjige za školu “Mara Mandić”!

.

Pančevci, priključite se akciji!

Pozovite Helen Doron centar na telefon:
065/312-2007, 013/2515-737,
dovedite decu na besplatan storytelling i kao ulaznicu donesite knjige za školu “Mara Mandić”!

Pogledajte kako smo se družili na prošlom storytelling-u:

 

Učenje čitanja ne počinje u školi, već veoma ranim uvođenjem knjiga u detetov svet.

1. Pričajte pre čitanja

Deci je neophodno da razumeju reči pre nego počnu da ih govore i uopšte koriste.

Ponavljanje dečijih pesmica, pevanje pesama, pričanje priča i korišćenje imena predmeta iz njihovog okruženja pomažu detetu da razvije svoj vokabular i veštine potrebne za čitanje.

2. Podstaknite ljubav prema knjigama

Deca uče iz primera.

Da li vi čitate knjige i uživate u njima? Da li uživate u čitanju priča vašoj deci? Najbolji način da prenesete ljubav prema knjizi je da budete uzor i da provedete puno kvalitetnog vremena zajedno čitajući vašem detetu.

Pokažite mu da čitanje i vama prija. Vaše očigledno uživanje će se preneti i na dete.

3. Počnite sa učenjem celih reči

Učenje celih reči predstavlja kompletan sistem učenja čitanja koji počinje sa veoma jednostavnim rečima / idejama koje su osnov cele knjige. Jedna priča se može fokusirati na kuću, gde su reči “kuća”, “mama” i “tata” upotpunjene slikama ili crtežima kuća. Sledeća priča će se nadograditi na prethodnu i pričati o “mami i tati u kući”.

Na ovaj način, dete uči da prepoznaje cele reči i povezuje reči sa konceptom priče. Prednost ovog sistema je da je prirodan, i da dozvoljava deci da uče na način koji je njima blizak, uz reči i ideje povezane sa njima.

4. Nastavite sa fonetskim čitanjem

Fonetika, ili fonetsko čitanje se prirodno nastavlja na koncept čitanja celih reči.

Do drugog razreda u školi će većina dece razumeti fonetski sistem engleskog jezika i prirodno početi da koristi pravilne zvukove za odgovarajuća slova ili sklop slova. Drugi će, uz pomoć nastavnika, razvijati tu sposobnost.

Srpski jezik je jednostavniji za proces učenja čitanja, jer jedno slovo odgovara jednom zvuku, gde god da se slovo nalazi u reči.

Mnogi stručnjaci u oblasti lingvistike dele uverenje da proces učenja čitanja treba da bude kombinacija sistema cele reči i fonetskih pravila, u zavisnosti od uzrasta deteta i načina učenja koji detetu najviše prija.

Počnite danas da čitate sa svojim detetom. Učite decu da vole knjige, jer će to imati neizmeran uticaj na njihov uspeh u školi i dalja interesovanja. Čitanje je zabavno! Ljubav prema knjigama je poklon za ceo život.

Prolećni upis je u toku!

 

Prijavite se za BESPLATAN čas i dođite sa vašom decom!

[button text=”Prijavite se!” url=”http://helendoron.rs/upis-2018-2019/”]

Za sve informacije možete pozvati našu besplatnu liniju:

0800/333-000