Adresa centrale
Zrmanjska 27, Beograd
Srbija
Telefoni i mail adresa
Free line: 0800 333 000
064 641 6082, 011 3573 017
serbia@helendoron.com
Radno vreme
Radno vreme call centra je
pon-pet od 9h do 20h
subota od 9h do 13h
Zrmanjska 27, Beograd
Srbija
Free line: 0800 333 000
064 641 6082, 011 3573 017
serbia@helendoron.com
Radno vreme call centra je
pon-pet od 9h do 20h
subota od 9h do 13h
We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.
Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.
These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.
Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refuseing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.
We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.
We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.
We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.
Google Webfont Settings:
Google Map Settings:
Google reCaptcha Settings:
Vimeo and Youtube video embeds:
Preporuke roditelja
Vesna Petković (Vuk, 5 godina)
Valentina Đokić (Mina, 6 godina)
Aleksandra Nikolić (Branimir, 8 godina)
Milica Gvozdenović (Nikoleta, 20 meseci)
Tanja Sulaver (Ognjen, 4 godine)
Viktorija Popović (Elena, 6 godina)
Predrag Lazović (Maša, 6 godina)
Jovan Radinović (Milica, 6 godina)
Aleksandar Benović (Ivana, 5 godina)
Dubravka Pantazidis (Marija, 17 meseci)
Jelena Kis (Uma, 10 godina i Tibor, 6 godina)
Branka Perisic (Majda, 5 godina)
Prolećni upis je u toku!
Prijavite se za BESPLATAN čas i dođite sa vašom decom!
[button text=”Prijavite se!” url=”http://helendoron.rs/upis-2018-2019/”]
Za sve informacije možete pozvati našu besplatnu liniju:
0800/333-000
Odbrojavajmo dane do Božića zajedno sa Helen Doron! Nova pesma iz Helen Doron produkcije!
Opšte je poznato da je engleski jezik maternji ljudima koji žive na raznim krajevima sveta i deo je njihovih kultura. Engleski jezik, kao i svaki drugi jezik obuhvata različite izgovore u zavisnosti od područja u kome se govori. Svaki izgovor ima svoje specifičnosti.
Inspirisani time, ispevali smo novu verziju tradicionalne božićne pesme “12 dana Božića”. Naša adaptirana verzija ove pesme prikazuje 12 različitih izgovora engleskog jezika iz onih delova sveta u kojima je engleski jezik maternji. Na ovaj način da deca i roditelji mogu naučiti da razlikuju izgovore engleskog jezika dok uživaju u zabavnom animiranom videu.
30 saveta kako da pomognete detetu da izgradi samopoštovanje
Živimo u vremenu kada je učenje dece pravim vrednostima veliki izazov. Mladi ljudi su okruženi pametnim napravama i modernom tehnologijom, nerealnim obećanjima oglašivača i političara, kao i televizijskim programima i filmovima koji nisu prilagođeni deci, iako je mnoštvo sadržaja upućeno njima. Roditelji i nastavnici se mogu suočiti sa velikim poteškoćama da u deci razviju osobine kao što su: iskrenost, samopoštovanje i poštovanje drugih, skromnost i hrabrost.
Evo 30 ideja koje Vam mogu pomoći u ovom kompleksnom izazovu.
Možete sa decom svakodnevno pričati o jednoj od njih ili razgovarati o jednoj ideji svake sedmice. Bitno je da čujete i njihovo mišljenje i shvatanje, bilo bi lepo i da Vam kažu šta su uradili kako bi praktikovali jednu od njih.
1. Važnije je kako delam nego kako izgledam.
2. Prema drugima se odnosim onako kako bih voleo da se oni odnose prema meni.
3. U redu je smejati se smešnom, ali ne i smejati se drugima.
4. Verujem da sam osoba koja može da uradi velike stvari.
5. Prema svima se odnosim sa poštovanjem.
6. Kada slušam, pokazujem drugima da mi je stalo do njih.
7. Kada volontiram da bih pomogao drugima, doprinosim kako svojoj zajednici tako i svom duhu.
8. Razmišljam svojom glavom i pravim izbore koji su dobri za mene.
9. Svaki novi dan mi nudi mogućnost da budem bolji.
10. Trudim se da razumem osećanja svojih bližnjih i svojih prijatelja.
11. Kada pogrešim, trudim se da grešku i ispravim, ali i da je ne ponovim.
12. Osećam se dobro kada delim sa drugima.
13. Kada tražim rešenje za svoj problem, nikako ne smem povrediti druge i sebe.
14. Kada se osmehnem drugima, oni će mi uzvrati osmehom.
15. Ohrabrujem svoje prijatelje da se u svemu trude najviše što mogu.
16. Iskren sam, ne varam i ne kradem.
17. Trudim se izražavam svoju kreativnost.
18. Odgovoran sam prema obećanjima koje dam.
19. Zahvalan sam na onome što imam, i delim sa drugima.
20. Svakog dana se trudim da naučim nešto novo.
21. Kada mi nešto ne ide u korist, trudim se da budem bolji.
22. Ne podsmevam se drugima.
23. Osećam se uspšenim kada dam sve od sebe.
24. Vodim računa o zdravlju i hranim se zdravo.
25. Kada sarađujem sa drugima, uradim više.
26. Trudim se da upoznam vršnjake koji su drugačiji.
27. S obzirom da govorim istinu, prijatelji mi veruju.
28. Uvek se trudim da vidim dobro u drugima.
29. Razmislim pre nego što učinim. Moje delanje utiče na druge.
30. Trudim se da vodim računa o očuvanju životne sredine.
[button text=”Prijavite se za besplatan demo čas” url=”http://helendoron.rs/tromesecni-kursevi/”]
Šest razloga zbog kojih je tradicionalno učenje jezika neuspešno
Nije neophodno isticati važnost učenja stranog jezika. Od davnina se učenju jezika posvećuje velika pažnja, te svi obrazovni sistemi uključuju učenje bar jednog jezika koji nije maternji.
Međutim, uzrast u kojem deca počinju sa učenjem stranog jezika varira od zemlje do zemlje. Prosečan uzrast početka učenja stranog jezika u obaveznom obrazovanju je 8 godina. Pohađanje akademskih studija bilo kog smera je praktično nezamislivo bez odličnog znanja engleskog jezika. Ipak, čini se da sistemsko obrazovanje ne posvećuje dovoljno pažnje načinu na koji deca uče engleski ili bilo koji drugi jezik.
U nastavku ćemo navesti 6 razloga zbog kojih je učenje engleskog jezika u velikim obrazovnim sistemima neadekvatno.
Prvi razlog
Od učenika se očekuje da usavrše sve aspekte jezika istovremeno. Umesto da deca prvenstveno usvoje melodiju jezika, na isti način na koji su učili maternji jezik, od desetogodišnjaka, na primer, se očekuje da istovremeno prepozna zvuke i simbole ( slova), koja mogu biti potpuno drugo pismo od onoga koje su do tada naučili, da savlada apstraktna i neretko zbunjujuća gramatička pravila, i da naravno, nađu način da sve moždane aktivnosti koje se od njih očekuju, odrade istovremeno. Slušanje, razumevanje, čitanje, pisanje i usmeno izražavanje novih i nepoznatih zvukova su potpuno odvojene radnje.
Za decu je veoma važno da prvenstveno „naviknu sluh” na novi jezik, slušajući ga, zatim da progovore jezik, a kasnije da ga čitaju i pišu. Sve ove aktivnosti predstavljaju prirodan proces učenja maternjeg jezika. Ovakav redosled bi trebalo da se poštuje pri usvajanju bilo kog jezika.
Drugi razlog
Đaci ne dobijaju dovoljno vremena za konverzaciju. Savladavanje konverzacije podrazumava prefinjenu i suptilnu igru vokalizacije i slušanja. Slušanjem sebe prilagođavamo i usavršavamo izgovor. U velikim učionicama se od đaka često očekuje da ponavaljaju ili recituju u velikim grupama, te na taj način nastavnik ne može da obrati pažnju na izgovor svakog đaka ili što je još štetnije, đaci nemaju priliku da čuju sami sebe. Vreme za razgovor „jedan-na jedan” je veoma ograničeno. Česta je pojava da „glavni” đaci dominiraju vremenom namenjenim za konverzaciju. Stidljivi ili nesigurni đaci blede u pozadini i može se desiti da i po nekoliko časova ne dobiju priliku da se izraze na stranom jeziku.
Treći razlog
Đaci ne dobijaju dovoljno direktnih komentara nastavnika. U standardnim učionicama sa 30 do 40 đaka, nastavnici nemaju vremena da se posvete đacima individualno. Dok se, sa druge strane, od đaka očekuje da ponavljaju u grupama, što im daje mogućnost da vođstvo prepuste „verbalno slobodnijim” drugarima. Čak i u skupim školskim sistemima sa naprednim jezičkim laboratorijama i multimedijalnim treninzima, polaznici često rade bez nastavnika koji bi direktno pratili njihov napredak.
Četvrti razlog
Čini se šteta izgovoru. S obzirom da nije obavezno da nastavniku jezik koji predaje bude maternji, deca često za model imaju nastavnika koji, sasvim prirodno, nema najsavršeniji i u potpunosti tačan izgovor. U zavisnosti od zemlje i maternjeg jezika, jezik nastavnika može, manje ili više biti obojen akcentom, koji, svakako ne pomaže đacima da savladaju ispravan izgovor.
Peti razlog
Zatvaranje u sebe vodi do neuspeha. Iako se možda ne čini na prvi pogled, ali stariji đaci su stidljiviji od mlađih, te im izražavanje na stranom jeziku neretko stvara nelagodu. Sistem obrazovanja kod dece svakako usavršava sposobnost čitanja, pisanja i razumevanja jezika, ali sa druge strane škole nam pružaju diplomce koji čitaju engleski jezik na najvišem nivou koju škola pruža i imaju sjajne ocene, ali nisu u stanju da pitaju za pravac u stranoj zemlji ili da poruče hranu u restoranu.
Strah od neuspeha se ne vezuje samo za učenje jezika, ali su u tom polju najvidljiviji njegovi uticaji. Naime, izgovor zvukova koji ne postoje u maternjem jeziku nekima može predstavljati nesavladiv izazov, kao i učenje putem ukazivanja na greške ili neprirodno proširivanje rečnika koji mogu, na žalost, dovesti do razvijanja averzije prema jeziku.
Šesti razlog
Tradicionalni obrazovni modeli se zasnivaju na ispravljanju. Zapadni sistemi edukacije, veliku pažnju posvećuju pukom memorisanju. Uspeh učenika se često zasniva na sposobnosti da ponovi činjenice napisane u udžbeniku. Procenjivanje i ocenjivanje se uglavnom svodi na ispravljanje, odnosno ukazivanje na greške u domaćim zadacima ili na testovima. Ovakav način procenjivanja znanja čini nesigurne đake još nesigurnijim, te zbog straha od grešaka, da mogu, ne bi ni progovarali na stranom jeziku.
Naveli smo razloge koji onemogućavaju uspešno usvajanje jezika, odnosno usavršavanje sposobnosti koje su neophodne za kvalitetno učenje jezika. Rezultati testova u tradicionalnim sistemima govore sami za sebe, odnosno ukazuju na to da tradicionalne metode učenja jezika nisu uspešne. Ne mali broj đaka zavši školovanje sa visokim ocenama iz stranih jezika, ali su, na žalost, ocene jedino što sa sobom ponesu. Znanje neretko ostane na jako niskom nivou, nedovoljnom za osnovnu komunikaciju.
Međutim, rešenje je jednostavnije i bliže nego što mislite. Strani jezik bi trebalo učiti na potpuno drugačiji način. O ovome više možete naći na www.helendoron.rs
Besplatan čas engleskog ove subote u šoping centru Stadion!
Spremite se za početak školske godine!
Pozivamo sve zainteresovane da u subotu, 27.08.2016. dođu na BESPLATAN čas engleskog jezika koji će se održati u tržnom centru “Stadion” u okviru manifestacije “Back to school”.
Početak školske godine je jedan od najaktivnijih perioda u godini za celu porodicu. Magazin Story i Stadion šoping centar organizuju niz dešavanja posvećenih deci i roditeljima, koje imaju za cilj da pomognu u pripremama za početak školske godine.
Tokom dva dana vikenda 27. i 28. avgusta mali i veliki posetioci će moći da uživaju u raznovrsnom programu od zanimljive georafije, časovima srpskog i engleskog jezika, mozgalicama, kreativnim radionicama, fizičkoj nastavi i brojnim drugim zanimljivim aktivnostima.
Vidimo se!
Da li ishrana utiče na moždani razvoj i učenje?
Više nego očigledno je da je balansirana ishrana esencijalna za pravilan razvoj deteta, ali ipak, ponekad se čini kao da joj roditelji ne pridaju onoliko značaja koliko zaslužuje. Paradoksalna je činjenica da su mnoga deca u razvijenim zemljama pothranjena, upravo zbog nepravilne ishrane zasnovane na brzoj hrani, velikoj količini šećera, soli i loših masti. Ishrana bogata hranljivim sastojcima je verovatno najvažniji činilac pravilnog razvoja moždanih funkcija.
Nedavno sprovedeno istraživanje objavljeno u Journal of Epidemiology and Community Health, je bilo zasnovano na praćenju navika u ishrani oko 4000 dece i trajalo je preko 8 godina. Studija je pokazala da su deca čija je ishrana bila bogatija hranljivim sastojcima, voćem i povrćem, pokazala bolje rezultate na testiranju inteligencije u poređenju sa decom čija je ishrana bila bazira na konzerviranoj i brzoj hrani, kao i hrani bogatoj rafinisanim šećerom. Hrana koju su deca konzumirala je imala dramatičan uticaj na njihov moždani razvoj.
Ishrana igra veoma važnu ulogu u moždanom razvoju u svim etapama razvoja deteta. Razvoj mozga se najvećim delom završi u prvih nekoliko godina života, ali sa razvojem nastavlja kroz adolescenciju. Stoga je veoma važno da deca svih uzrasta konzimiraju hranu bogatu hranljvim sastojcima, kako bi obezbedili pravilan moždani razvoj.
Ishrana majčinim mlekom
Majke koje doje, veliku količinu hranljivih sastojaka kroz mleko, prenose bebi, stoga je neophodno da im se ishrana zaniva na visko hranljivim sastojcima. Dojenje poboljšava kognitivni razvoj dece, ali i sveopšte zdravstveno stanje. Zapavo, majke i u trudnoći moraju da vode računa o ishrani i sveukupnom stanju organizma kako bi svojoj nerođenoj bebi, još u stomaku obezbedile dobar i zdrav početak.
Deca koja su dojena najmanje 6 meseci postižu bolje rezultate na testovima inteligencije, od dece koja su hranjena adaptiranim mlekom.
Što je ishrana bebe bogatija majčinim mlekom, to će dete postići veći kapacitet mozga u adolescentskom periodu. Majčino mleko je bogato DHA aminokiselinom koja je jedna od glavnih komponenata ćelijske membrane moždanih ćelija. Ne samo da je važan izvor DHA aminokiseline, već detetu obezbeđuje mnoge važne hranljive sastojke za mozak u razvoju, ali i za imuni i respiratorni sistem i potpomaže opšte zdravstveno stanje deteta. Takođe, što se tiče uvođenje čvrste hrane u ishranu deteta, veoma je bitno da ishrana bude zasnovana na što većoj količini voća i povrća, što će im kasnije obezbediti bolje pamćenje i viši koeficijent inteligencije u uzrastu od 4 godine. U školskom uzrastu manjak vitamina i minerala u ishrani, kao i povećan nivo holesterola su povezani sa inteligencijomi lošijim uspesima u školi.
,,Jedite dugu”
Trebalo bi u da se u svakodnevnu ishranu uvede 5 do 9 vrsta voća i povrća. Ukoliko, na primer napunite polovinu dečijeg tanjira povrćem, to znači da će apsobrovati dovoljnu količinu. Za užinu im dajte voće umesto slanih i slatkih grickalica. Deca će verovatno radije jesti voće zbog fruktoze, ali ne bi trebalo da odustajete od povrća. Što više to bolje, važi iza broj boja hrane servirane u dečijem tanjiru. Svaka boja obezbeđuje širok spektar vitamina, minerala i fitonutritienata.
Antioksidanti i snaga mozga
Deca čija je ishrana prebogata hranljivim materijama svojim mozgovima obezbeđuju preko potrebne antioksidante. Od svih organa u ljudskom telu, mozak koristi najviše kiseonika, ali i proizvodi najviše energije, stoga je izuzetno podložan okisdativnom stresu. Oksidativni stres je oboljenje izazvano nekontrolisanim slobodnim radikalima. Slobodni radikali mogu proći kroz ćelije, oštećujući ih, ili čak izazvati njihovo umiranje. Ćelije imaju antioksidantnu odbranu-enzime koji procesuiraju slobodne radikale, ali odrbrana enzimima nije dovoljna, stoga moramo koristiti antioksidante u ishrani, kako bimo procesuirali ostatak neprocesuiranih slobodnih radikala. Moždana odbrana od oksidanata postaje preopterećena,što je jedan od glavnih izazivača preuranjenog starenja mozga, što se povezuje sa neurodegenerativnim bolestima kao što su Parkinsonova i Alchajmerova bolest. Zdrava ishrana, bogata antioksidantima, je od posebne koristi za mozak i vezuje se za relaciju između visine IQ-a i konzumacije voća i povrća.
Omega 3 masne kiseline – ,,dobre” masti
Omega 3 masne kiseline su zdrave masti koje vaše telo uzima iz hrane koju jedete. Ove masti se nalaze u orašastom voću, semenju i povrću. Medicinski centar Univerziteta u Merilendu ističe da su omega 3 masti visoko koncentrisane u mozgu, što ukazuje na to koliko su važne za zdrav kognitivni razvoj i pamćenje, kao i za ponašanje. Veoma je bitno da trudnice unose dovoljne količine omega 3 masti zbog razvoja nervnog sistema deteta, ali takođe i zbog razvoja vida deteta.
Zašto reći ,,ne – ne” rafinisanom šećeru?
Preterano korišćenje rafinisanog šećera u ishrani može dovesti do insulinske otpornosti. Što znači da telo nije sposobno da efikasno iskoristi insulin kako bi transportovalo šećer ili glukozu iz krvi u tkiva gde bi bili pretvoreni u energiju. Insulinksa otpornost može dovesti do oštećivanja moždanih ćelija. Ovo se odvija zbog toga što su mozgu, za nesmetano funkcionisanje potrebne velike količine glukoze, te postaje lišeno hranljivih materija ukoliko ne koristi insulin pravilno. Više komplesknih ugljenih hidrata u ishrani pomažu u balansiranju nivoa šećera u krvi što dovodi do zdravijeg moždanog razvoja i funkcionisanja. Iako se grickalice reklamiraju na sve strane, kreativna prezentacija i izlaganje voća i povrća će povećati uživanje dece u ovim poslasticama prirode.
Hranjenje mozga za čitav život
Dobra isharana i hidratacija organizma su jaki temelji za zdravije i učenje. Osnove zdrave ishrane su proteini, ugljenihidrati i masti. Naš zadatak je da pomognemo deci da prave zdravije izbore kada je ishrana u pitanju, jer ona predstavlja esencijalni deo njihove edukacije i sveopšteg dobra, biće pažljviji i više će uživati u učenju.
Zdrava hrana je od nemerljive koristi za mozak dok će rafinisana hrana i prosti ugljeni hidratidovesti povisiti nivo šećera u krvi, nedostatak fokusa i koncentracije.
Budite uzor
Morate biti svesni da ste za svoj decu, baš vi uzori. Nema svrhe da deci govorite o tome koliko je zdrava hrana korisna, ukoliko sami konzumirate brzu hranu. Neka zajedno sa vama spremaju obroke, za njih je to podjednako važno kao i ukus hrane. Postepeno uvodite novu hranu u njihov jelovnik, ali nemojte biti suviše rigidni, jer bi to samo dovelo do stresa u vreme obroka, ipak dete bi ishranu trebalo da smatra pozitivnim iskustvom.
Zapamite da će izbor Vaše ishrane imati uticaj naVašu decu, čiji ste vi uzor. Učinite vreme hranjenja zabavnim, možda će trajati duže od spremanja obroka u mikrotalasnoj pećnici ili odlaska po brzu hranu, ali zdrava ishrana je možda nešto najvrednije što možete pružiti svom detetu.
[button text=”Prijavite se za besplatan demo čas” url=”http://helendoron.rs/upis-2016-2017/”]