Svaki roditelj želi najbolje za svoje dete. Nekada se roditeljima učini da se dečije znanje razmimoilazi sa njihovim očekivanjima. Da li je zapravo tako?

Roditelji dece do 6 godina se često pitaju:

Kako postaviti osnovu za rano učenje i na koji način mogu da znam koliko je dete zapravo naučilo u nekoj školi jezika?

Helen odgovara:

Ovo je veoma zanimljivo pitanje jer ne govore svi roditelji engleski jezik, ali bi ipak voleli da provere koliko je dete naučilo u školi. Do šeste godine razvoj deteta se odvija u svim pravcima.

Učenje počinje od prvog dana

Prve godine života su osnova daljeg razvoja. Kako i koliko će deca naučiti i kako će se odnositi prema drugima zavisi od najranijih iskustava. Počevši od prvog dana – načina na koji držite bebu, na koji je ljuljate, na koji je hranite i kako joj pevate. Sve su to pripreme za dalje učenje.

Istraživanja su pokazala da su najranija iskustva od ključne važnosti za razvoj deteta, šanse da rastu zdravi i spremni da uče. U prve tri godine života mozak se najviše razvija. Deca stiču sposobnost mišljenja, govora i rezonovanja. Istraživanja su pokazala da bebe emotivno reaguju da način na koji se prema njima odnose, i takva reakcija oslobađa hemikalije koji utiču na moždani razvoj i funkcije.

Ova iskustava ne čekaju da dete pođe u školu ili da se upiše na neki kurs. Da li pevate svom detetu, da li plešete sa njim ili njom i da li se igrate? Sve ove aktivnosti su od velike važnosti za rast i razvoj.

Kako se učenje odvija

Beba se rađa sa milionima moždanih ćelija, svima koje će joj ikada trebati. Svaka moždana ćelija se grana kako bi ostvarila konekciju sa drugim ćelijama. Mesta na kojima se spajaju moždane ćelije se zovu sinapse. Kada se signali prenose sa jedne na drugu ćeliju prelaze i preko sinapsi između ćelija.

Kada se sinapse stimulišu prema određenom šablonu, učvršćuju se i postaju deo nervnog sistema. Omogućavaju brži i precizniji prenos signala. Poznato je da je rezultat pozitivnih iskustava upravo razvoj konekcija među moždanim ćelijama. Roditelji imaju najveći uticaj na moždani razvoj deteta u prvim danima njegovog života.

Ključ je u doslednosti

Kada bebe odrastaju u jednom stabinom i predvidivom okruženju, nauče da mogu da veruju svojim roditeljima i da veruju da će roditelji izaći u susret njihovim potrebama. Deca razvijaju osećaj sigurnosti kada mogu da predvide reakciju roditelja koja će uslediti nakon njihove reakcije – kada plaču, kada su gladna, pospana ili kada su raspoložena za igru. 

Ova doslednost bi trebalo da bude deo svakodnevnih aktivnosti i iskustava ranog učenja. Ukoliko roditelji žele da pronađu odgovarajući program za svoju decu trebalo bi da traže kurseve sa efektnom i doslednom metodologijom. Nauka je dokazala da deca koja dobijaju dosta pažnje i ljubavi, zapravo bolje uče. Pozitivan podsticaj i pažnja su temelj uspešnog učenja.

Procena naučenog

Optimalan program za učenje engleskog jezika za bebe i malu decu obavezno uključuje roditelja. U idealnom okruženju, dete zajedno sa roditeljem, pohađa nastavu i tako roditelji mogu da uvide napredak svog deteta. Ali ovaj scenario, na žalost nije uobičajen. Na koji način roditelji  mogu da procene nivo znanja svog deteta ukoliko ne pohađaju časove zajedno sa svojim detom? Roditelji imaju običaj da pitaju:,,Kako se na engleskom kaže -patka”, na primer. Malo dete nije u stanju da to prevede.

Moje tridesetogodišnje iskustvo u kreiranju programa za učenje engleskog jezika me je naučilo da je najefikaniji način za procenu znanja kod dece – da ih pitate: da li im se dopada program i da li uživaju na časovima? Da li imaju zabavne aktivnosti? Da li pevaju pesmice? Jednostavno, ukoliko su uključeni i zainteresovani – oni uče.

Svako dete uči svojim ritmom

Neki roditelji bi možda želeli da testiraju decu uzrasta do 2 godine, ovo ne može uspešno da se izvede. Deca tog uzrasta jednostavno ne reaguju na komande, što je roditeljima verovatno dobro poznato. Deca uče različitim ritmom i na različite načine. A najlepše od svega je da svi oni uče! Roditelji mogu biti sigurni da njihova deca uče i da ljubav prema učenju istovremeno i generalizuju.

Kursevi koje sam razvila se baziraju na lingvistici, ranom razvoju dece i podučavanju koje prati prirodan proces. Što se najmlađih uzrasta tiče, deca će sigurno naučiti i nema potrebe da se njihovo znanje proverava, svaki trenutak je ispunjen sadržajem koji deca uče.

Najbitnije je da verujete u svoje dete. Dečiji mozak sa nestrpljenjem čeka izazove i on uči, uči i uči. Nema potrebe da se taj proces ubrzava ili da se na njega vrši bilo kakav pritisak. Ukoliko Vaše dete uči sa entuzijazmom, pored engleskog jezika razviće i samopouzdanje.

Upis u školsku 2016/2017 godinu je počeo!

[button text=”Prijavite se!” url=”http://helendoron.rs/upis-2016-2017/”]

Zadovoljstvo nam je da vam donesemo nedeljnu seriju blogova, kao i šansu da učite od edukatorke i lingvističarke, Helen Doron. Helen podučava decu engleskom jeziku već 30 godina. Ona je osnivač i direktor Edukacione grupe Helen Doron i kreirala je jedinstvenu metodologiju učenja engleskog jezika, matematike, fitnesa i dečjeg razvoja uz originalne i revolucionarne materijale.

Ovonedeljno pitanje: Mogu li deca da nauče drugi jezik pre nego što nauče da govore maternji jezik?

Helen odgovara:

Mnoga deca odrastaju slušajući 3 ili 4 jezika. Moj unuk je savršen primer: njegova majka sa njim priča na svom maternjem jeziku, koreanskom, njegov otac priča hebrejski sa njim, svoj maternji jezik, i dete odrasta u engleskom okruženju kod kuće jer njegovi roditelji među sobom pričaju na engleskom. I naravno, ja sa njim pričam na engleskom. Tako da moj unuk raste sa 3 jezika. Na skorašnjem putovanju na Tajland, kada je imao samo 3 meseca, govorili su mu na taiju i on je divno reagovao na tai jezik. Da li ga je razumeo? Nisam sigurna. Sa 5 meseci starosti naravno da još ne govori. Ali je jasno da razume i sada ću objasniti zašto je to tako.

Ulaz = izlaz

Ono što znamo o jeziku je da razumevanje prethodi produkciji. Razumevanje prethodi govoru. Prvo deci treba da čuju, upijaju jezik, i onda posledično razumeju zvuke, i kasnije progovore. To je redosled stvari sa decom. Potpuno je normalno, iako roditelji mogu da pomisle da nešto nije u redu sa njihovom decom zato što ne pričaju, ali oni ustvari ne razumeju proces. Ono što se dalje dešava, ako imaju takvo uverenje, je da roditelji više ne pričaju sa decom i deca imaju onda još manje jezika da razumeju, i konsekventno, govoriće još manje. Ulaz = izlaz. Ne može se ponoviti dovoljno puta.

Istraživanje pokazuje da deca koja progovore u ranijoj dobi imaju bogatije rečnike. To nije iznenađenje; njihovi roditelji su više pričali sa njima. Nažalost, uprkos istraživanju, upoznala sam inteligentne, obrazovanje ljude koji ne pričaju sa svojom veoma malom decom. Kažu: “Koja je poenta? Još nisu progovorili.”

Naravno da neće pričati puno jer nisu navikli da se sa njima priča! Moj 5-mesečni unuk pokušava da kaže “Aba”, što znači tata. On kaže “Ah…” i onda znam da pokušava da priča. Rekao je “Ah…bf…”. To nije samo nasumičan glas; to je veoma rana produkcija govora. Slovo “B” je bilabijalni glas u kome se vazduh izbacuje kroz usne sa vibracijom glasnih žica. To je suprotno od glasa “P” što je upravo isto samo bez vibracija glasnih žica. To je razlika između “P” i “B”, da li postoji vibracija glasnih žica ili ne. Ovakva produkcija govora zahteva kontrolu dijafragme i disanja zato što izbacujete vazduh.

Postoji samo nekoliko jezika kod kojih se čuje zvuk vazduha koji se udiše. Za mog unuka da kaže “ummah”, koreansku reč za majku, bi zahtevalo da vokalizuje slovo “m”, koje je nazalni glas i to bi zahtevalo izdisaj vazduha kroz nos. I kao nazalni gas takođe bi zahtevao zatvaranje usne duplje i guranje vazduha kroz nosnu šupljinu, što je razvojno još uvek nedostupno.

I tu smo, dete od 5 meseci jasno pokušava da kaže “Aba”. Nije bilo slučajno. Probali smo druge reči i nije bilo odgovora, ali kako sam rekla “Aba”, on je krenuo da vokalizuje, zato što se sa njim priča sve vreme. Non stop. Čuo je reč “aba” hiljadu puta i zbog toga on više priča.

Sada deca imaju različite tendencije i sposobnosti. Vreme kada kreću da govore varira. Ako dete ne govori to ne znači da je manje bistro. Neka deca neće pokušati da pričaju pre nego što nauče da savršeno izgovaraju reči. To može biti u njihovoj prirodi. Ne postoji  apsolutno pravilo osim onog: ulaz = izlaz.

I, kako je onda u redu da deca uče engleski pre nego što progovore maternjim jezikom? Zato što mogu da razumeju i govore dva jezika u isto vreme! Jako je važno imati drugi jezik u ranom uzrastu. Engleski, naravno, više nego bilo koj drugi jezik zbog njegovog značaja kao internacionalnog jezika. Francuski jezik za biznis, politiku i komunikacije. Generalno, zašto je važno imati barem još jedan jezik? Važno je znati još jedan jezik zbog moždanih funkcija. Pozabaviću se ovom temom na par različitih načina.

Sve je u mozgu

Dečiji mozgovi rastu od momenta začeća. Kada se dete rodi, ono je čvrsto povezano za disanje, vid i, u svoje vreme, fokusirano gledanje. Uprkos ovoj čvrstoj vezi, dete ima hiljade i milione i bilione i trilione moždanih ćelija koje nisu još povezane. Ne možete učiniti ništa sa nepovezanom moždanom ćelijom, nema stazu. Sve je u povezivanju. Pa, kako da povežete moždane ćelije? Povezujete ih kroz stimulus. Zahvaljujući stimulusu ćelije mozga kreću da se povezuju. One žele da se povežu. To im je svrha. Velika većina se neće povezati, ali što više stimulusa im dajemo, više će se povezati. Jednom povezane, ostaju povezane za ceo život. Rane konekcije traju. Ne možete nikad biti premladi za učenje.

Jezik je veoma komplikovana funkcija. Svaki digitron može izvesti najkomplikovanije matematičke operacije, ali ne postoji takav kompjuter na svetu koji može proizvesti tečan ljudski jezik zato što je ljudski jezik veoma složen. Sve počinje čistim glasovima, fonetikom. Deca se rađaju sa sposobnošću da upijaju, koriste i prepoznaju bilo kakve zvuke. Počevši od starosti od 4 meseca, oni su u mogućnosti da suze izbor reči maternjeg jezika i to onda postaje fonologija, obrasci glasova i način na koji su glasovi organizovani u sisteme.

Dečiji mozak nastavlja da formira ove veze do uzrasta od 7 godina. Veoma cenjeno istraživanje Džonsona i Njuporta potvrđuje da postoji kritično vreme za rano učenje jezika. Njihova revolucionarna studija iz 1989. o gramatičkoj kompetenciji doktorskih i post-diplomskih studenata, imigranata iz Kine ili Koreje u SAD, godišta 3-39, je pokazala da su oni koji su došli kada su imali 3-7 godina gramatiku usvojili kao gramatiku maternjeg jezika.

Onima koji su došli sa 8-10 godina nije išlo baš tako dobro, ali im je išlo bolje nego onima koji su došli sa preko 11 godina; njihovo učenje drugog jezika je paralelno onome kako odrasli uče. Patricia Kuhl, ko-direktorka Instituta za istraživanje mozga i nauke učenja (Institute for Brain and Learning Sciences) pri Univerzitetu Vašington takođe predstavlja naučno istraživanje koje je podržalo postojanje kritične faze ranog učenja jezika: Lingvistička genijalnost beba .

Ranije je bolje

Dakle, ako je kritična faza između 3. i 7. godine, zašto učiti decu pre nego što mogu da pričaju svoj maternji jezik? Zašto ne sačekati da napune 3 godine? Pa, to čini puno za mozak. Kako u maternjem jeziku učimo 1000 reči godišnje, otprilike, do 20. godine kada taj nivo opada, dešava se veliki rast i razvoj gramatike i mozga. Različiti jezici imaju različite psihološke realnosti. Deca počinju da organizuju čiste glasove (fonetika) u psihološke realnosti (fonologija) počevši od uzrasta od 4 meseca. Zato je veoma važno upoznati decu sa jezikom i sa drugim jezikom što pre moguće.

Jezik je veoma kompleksan i isprepleten. Jezik sadrži morfologiju, deo nauke o jeziku koja koja proučava vrste i oblike reči, sintaksu, koja proučava pravila koja određuju kako se reči kombinuju u rečenice, fonetiku, koja izučava osobine govornih glasova, fonologiju, koja proučava glasove kao govorne jedinice, semantiku,  proučava značenje reči, fraza, rečenica i većih jedinica i akcente. Samo engleski jezik ima stotine akcenata. Svi različiti jezici su organizovani u različite glasove i sistemi tih glasova se pomeraju i menjaju značenje u različitim realnostima. Jezik je fascinantan.

Dok je ovakva složenost teška za odrase, za decu je laka i predstavlja igru. Deca bi trebalo da neprestano uče, posebno jezike.

 

Prednosti

Da li je u redu za decu da uče engleski pre nego što mogu da pričaju maternji jezik? Vodeće istraživanje potvrđuje da je više nego u redu: to je jedna od boljih stvari koje roditelj može da uradi za svoje dete. Što više jezika dete zna, biće fleksibilnije i inteligentnije. Dobro potkrepljeno istraživanje otkriva da bilingvalni i multilingvalni ljudi ređe oboljevaju od Alchajmerove bolesti i demencije. Socijalno, bilingvalnost stvara više tolerancije od kulturne izloženost; to je toliko esencijalno u današnjem internacionalnom svetu. Longitudalne studije su pokazale da su deca uključena u dvojezične vrtiće pokazala bolje rezultate na univerzitetu. Ne postoji ništa važnije od drugog jezika u ranom detinjstvu.

Roditelji treba da razmišljaju o tome šta mogu da urade da optimizuju razvoj između uzrasta od 3 do 7 godina. Deci lako postaje dosadno. Srećno dete je ono dete koje uči. Dete koje se kreće je dete koje uči. Kreirala sam razvojne obrazovne programe, gde je podučavanje u ranom uzrastu u potpunosti zasnovano na pokretu, igri i pesmi. Vrtići i škole koje postavljaju malu decu da sede iza stolova bez puno prostora za igru nisu pravi način za dete da uči; tako uče odrasli. Do odraslog doba, mozak je bolje razvijen, kao i intelekt i pažnja. Uzeti za primer kako uče odrasli i pretpostaviti da je to način na koji uče i deca je stvar koju treba preispitati.

Deca uče kroz pokret i zabavu. Svi obrazovni materijali Helen Doron su napravljeni tako da deca mogu da budu u pokretu i uče i upijaju i slušaju kroz ponovljeno pozadinsko slušanje. Ponovljeno pozadinsko slušanje je imitacija načina na koji deca uče svoj maternji jezik. Oni čuju jezik ponovo i ponovo. Čak i ako još ne govore, oni uče i procesuiraju.

Roditelji sa bebama treba da veruju u to da njihova deca razumeju. Ne pitajte: “Kako je moguće da razmeju?”. Razumeju! Roditelji pričaju “roditeljskim” i imaju urođenu sposobnost da prirodno pojačaju jezik, naglašavajući odrećene reči ili slogove, intonaciju. Ne treba da se osećaju blesavo. Nastavite da pričate sa svojom decom što više je moguće. Treba da se sa njima povežete emotivno, na svom maternjem jeziku.

Ako postoji još neka osoba u dečjem životu koja ima drugačiji maternji jezik, treba je ohrabriti da priča sa detetom na tom jeziku, dok god je to konzistentno i često. Roditelji ne treba da brinu oko pričanja deci na engleskom, osim ako oni sami nisu sigurni sa jezikom. Deca mogu i treba da uče drugi jezik; vaše dete će biti na svom putu ka životu punom mogućnosti i učenja.

Upis u školsku 2016/2017 godinu je počeo!

[button text=”Prijavite se!” url=”http://helendoron.rs/upis-2016-2017/”]

Helen Doron odgovara na seriju pitanja koja se tiču potreba dece starosti 2-4 godine: Na koji način roditelji mogu da obezbede deci osnovu za rano učenje stranog jezika, kao i kako mogu da procene znanje engleskog jezika svoje male dece uzrasta do 6 godina.

Helen odgovara:

Ovo pitanje je veoma interesantno posebno zbog toga što nije retkost da roditelji ne govore engleski jezik, a sa druge strane ipak žele da imaju uvid u to koliko je njihovo dete naučilo na kursu koji pohađa.

Uzimajući u obzir da u periodu od rođenja do šeste godine deca prolaze kroz nekoliko razvojnih perioda, na pitanje ćemo dati odgovor u skladu sa periodima razvoja. U ovom blogu ćemo diskutovati o tome kako roditelji dece od 2 do 4 godine mogu da utvrde šta njihovo dete uči.

Negovanje osnove za učenje jezika

Roditelji koji upisuju decu uzrasta od 2 do 4 godine na kurs za učenje stranog jezika, svesni su da je to optimalno vreme za početak učenja. Ovi roditelji su takođe svesni kolika je uloga engleskog jezika u budućnosti njihove dece. Za decu predškolskog uzrasta ne postoji veliki izbor kurseva za učenje engleskog jezika, ali kada birate program za svoje dete, morate voditi računa da je metodologija podučavanja dosledna i da daje rezultate.

Nastavnici, roditelji i staratelji igraju ključnu ulogu u iskustvu učenja kod dece. Za dugotrajno učenje deci je bitno da samopouzdanje i sigurnost koje grade kroz odnose sa bliskim ljudima koji ih okružuju u trenucima učenja.

Za decu uzrasta do 4 godine učenje i razvoj će zavisiti od svakodnevnih iskustava. Uspešan kurs podučavanja za decu ovog uzrasta se oslanja na emocionalne veze koje deci pružaju samopouzdanje i jačaju potrebu za učenjem.

Učenje jezika kao maternjeg

Tridesetogodišnje iskustvo u podučavanju i razvijanju programa za bebe, decu i tinejdžere je potvrdilo da je najbolji način podučavanja engleskog jezika – podučavanje po principu učenja maternjeg jezika.

Deca uzrasta od 2 do 4 godine neretko istovremeno uče engleski i maternji jezik. Najdelotvorniji metod podučavanja je da učite decu engleski na isti način kao što su učili svoj maternji jezik. Kada počinju da uče drugi jezik, deca prvo uče da razumeju jezik i progovore pre nego što nauče da čitaju i pišu, jer ovo je prirodan način učenja jezika.

U školama deca nisu podučavana na ovaj način. U školama se prvenstveno podučava i ocenjuje čitanje i pisanje, a izgovorom se bave kasnije. Ovaj način je u direktnoj vezi sa brojem đaka u odeljenjima, a kada je veliki broj dece u pitanju, nastavnik nema vremena da se bavi konverzacijom. Metoda po kojoj deca prvo uče čitanje i pisanje, a zatim konverzaciju se nije pokazala efikasnom.

Ključni elementi za učenje jezika su: vežbanje govornog jezika, osnovni i funkcionalni rečnik, brojna ponavljanja, podrška, zabava i igre.

Stilovi učenja

Kvalitetan program za podučavanje engleskog jezika bi trebalo roditeljima da obezbedi mesečne ili periodične izveštaje nastavnika o tome šta je dete naučilo na tom kursu, kao i šta će naučiti u naredom periodu.

Programi koje sam osmislila za decu ovog uzrasta obuhvataju materijale za učenje kod kuće. Ovi materijali imaju izuzetno važnu ulogu u učenju engleskog jezika na prirodan način, kao što su učili i maternji jezik. Ovime je roditeljima omogućeno da u svakom trenutku mogu da znaju šta su deca učila i kako napreduju. Veoma je bitno imati na umu da je “ponavljanje majka učenja“.

Mi pre svega predstavljamo mogućnosti za učenje, više nego što klasično podučavamo. Svako dete ima svoj stil učenja. Većina dece su uči kroz poktret i dodir. Pokret i dodir su izuzetno vredni elementi podučavanja. Programi koje sam razvila sadrže pesme, priče, animirane epizode i mobilne aplikacije koje dopunjuju podučavanje u učionici. Materijali za učenje su urađeni na takav način, da odgovaraju potrebama dece, bez obzira na koji način uče, da li su auditivni, vizuelni ili kinestetički tipovi. To osigurava da svako dete nauči engleski i to na način koji najviše odgovara njegovom stilu učenja.

Deca uče svojim tempom i na svoj način, i svako dete će naučiti, tako da roditelji nemaju razloga za brigu. Helen Doron kursevi se baziraju na metodologiji koja deci obezbeđuje učenje na potpuno prirodan način. Mlađe grupe će svakako naučiti gradivo i kod njih nema potrebe za proveru znanja. Oni uče sve vreme.

Lior Resnik, nastavnica Helen Doron škole, prenosi iskustva jednog od roditelja njenih đaka. Naime, roditelji tvrde da za vreme čitanja detetu na maternjem jeziku, primećuju da dete izgovara reči koje je čulo, na engleskom. Dalje prenosi: “Roditelji sede na časovima impresionirani znanjem koje dete pokazuje, praćenjem instrukcija, odgovarajanjem na pitanja i celokupnim učešćem. Iako i sami roditelji ponekad ne razumeju šta je rečeno, jasno vide da je dete u potpunosti uklopljeno u englesko okruženje.”

Nadovezujući programi osiguravaju napredak

Najkvalitetniji programi nude sistematski organizovane kurseve koji se međusobno nadovezuju i nadograđuju. Kako dete savladava program, primetan je potpuno prirodan napredak u učenju.

Učenje se ne svodi na nasumično prikupljanje informacija. Ni u jednom trenutku roditelji ne bi trebalo da sumnjaju u uspeh svog deteta ukoliko ono propusti neki deo gradiva.

U učenju se nikada ništa ne izgubi zauvek

Čini se da je za roditelje glavna preokupacija vezana za strah da dete koje uči engleski jezik zajedno sa maternjim može da počne da meša jezike. Poslednja istraživanja su pokazala da novi jezik zapravo postaje čvrsto uvezan u mozgu.

Čak i za decu koja su pomerena iz sredine u kojoj se govori njihovim maternjim jezikom, jezik nije izgubljen. “Izubljeni” prvi jezici ostavljaju trajne žigove na mozgu, pokazuje sledeće istraživanje:

Istraživanje koje je sprovela Nacionalna Akademija Nauka SAD-a, a objavljeno novembra 2014. godine, pokušalo je da proveri tvrdnje da jezik naučen u prvoj godini života može biti izbrisan ukoliko dete promeni lingvističko okruženje ili ukoliko govori drugi jezik. Potpuno su jasne implikacije vezane za učenje drugog ili više jezika istovremeno. Bilo da dete uči jezik istovremeno sa maternjim ili nakon što savlada osnove maternjeg, prihvatanje novog jezika počinje odmah.

Sve naučeno će, iako se ne koristi, u nekom trenutku isplivati na površinu. Roditelji moraju verovati svojoj deci i trebalo bi da razumeju, da ukoliko su deca srećna i angažovana na časovima, zasigurno uče.

Upis u školsku 2016/2017 godinu je počeo!

[button text=”Prijavite se!” url=”http://helendoron.rs/upis-2016-2017/”]

U godini obeležavanja ponosnih 30 godina Helen Doron škola, objavljivaćemo tekstove namenjene roditeljima i nastavnicima sa po 30 korisnih saveta!HDE-FB-30year-30an

Ovoga puta želimo da Vam predstavimo 30 najneobičnijih reči koje su tokom 2014. godine dodate oksforskom rečniku engleskog jezika (reči ćemo dodavati kada verzija za 2015-tu bude završena). Da li vam je poznato značenje ovih reči?

1. Backwash, im.

Proces prolaska vode ili neke druge tečnosti, u suprotnom smeru od uobičajenog, kroz filter u svrhu njegovog čišćenja. Takođe, ovako se naziva i sama tečnost koja sudeluje u ovom procesu.

2. Baked Potato, im.

Krompir pečen i poslužen u ljusci.

3. Beatboxer, im.

Izvođač koji koristi glas proizvodeći efekte i imiturajući zvuke i ritmove hip hop muzike.

4. Bestie, im.

Najbolji ili veoma blizak prijatelj.

5. Bitcoin, im.

Naziv platne jedinice digitalnog sistema plaćanja, koji je u opticaju od 2009. godine.

6. Blobfish, im.

Ova vrsta ribe pripada porodici Psychrolutes marcidus koja živi na velikim dubinama u oblasti Australije i Novog Zelanda. Imaju veliku glavu i želatinasto telo, a kada je van vode ima karakteristike opuštenog čovečijeg lica.

7. BYOD, im.

Ponesite svoju elektronsku napravu – politika kompanije koja dozvoljava zaposlenima i klijentima da se povežu na njihovu mrežu koristeći svoje telefone, tablete, laptopove i druge naprave.

8. Citrusy, prid.

Pridev koji opisuje miris, ukus ili boju koja je karakteristična za južno voće ili na njega sugeriše. Takođe, osećati takav ukus ili miris ili videti takvu boju.

9. Conlang, im.

Jezik koji nije nastao prirodnim putem.

10. Crap shoot, im.

Situacija ili reakcija koja se odnosi na nešto nepredvidivo, nesigurno ili riskantno.

11. Evil genius, im.

Zao duh zamišljen kako prati osobu i pokušaju da utiče na nju ili njega da radi zle stvari. Često se zamišlja u pratnji svoje suprotnosti, dobrog duha. U proširenom značenju, odnosi se na osobu koja je pod lošim uticajem i ima nameru da čini zlo. Takođe, veoma inteligentan kriminalac ili zločinac.

12. First World problem, im.

Problem koji se javlja u zemljama prvog sveta; izvor frustracije i nezadovoljstva vezan za trivijalne stvari;

13. Flexitarian, im.

Osoba koja se hrani po pravilima vegetarijanske ishrane, ali je se ne pridržava u potpunosti.

14. Godzooks, int.

Izražavanje iznenađenja, frustracije, upozorenja i sl.

15. Group hug, im.

Zagrljaj koji čine tri ili više osoba u grupi; izražavanje podrške i solidarnosti.

16. Hashtag, im.

Oznaka koja se upotrebljava na socijalnim mrežama ili aplikacijama, služi za identifikaciju sadržaja reči ili fraze koja stoji posle znaka; takođe za povezivanje poruka koje se odnose na određenu temu; takođe ime simbola kada stoji samostalno.

17. High muckety-muck, im.

Važna osoba; osoba visokog statusa i velikog uticaja.

18. Hip-hopping, im. prid.

Akcija koja karakteriše hip hop muziku;

19. Honky-tonker, im.

Osoba koja poseduje honki tonki bar ili radi u njemu; takođe izvođač honki tonk muzike.

20. Pescatarian, im. prid.

Osoba koja umesto mesa jede ribu; neko ko u vegetarijansku ishranu unosi ribu.

21. Sciency, prid.

Nešto naučne ili tehničke prirode; takođe interesovanje za nauku;

22. Selfie, im.

Fotografisanje autoportreta telefonom ili veb kamerom, koji se objavljuje na socijalnim mrežama.

23. Skype, gl.

Konverzacija putem interneta pomoću Skype programa; takođe učešće u konverzaciji ili događaju koji se odvija na drugoj lokaciji korišćenjem ovog programa.

24. TBH, im.

Skraćenica koja se koristi u elektronskoj komunikaciji u značenju: “Iskreno”

25. TP, im. gl.

Toalet papir; Šala koja se podmeće korišćenjem toilet papira odnosno njegovim bacanjem na zgrade ili drveće.

26. Un-PC, prid.

Politički nekorektno.

27. Upcycling, im.

Aktivnost ili proces ponovnog korišćenja otpadnog materijala u svrhu pravljenja novog i kvalitetnijeg proizvoda; uopšteno aktivnost ili proces vraćanja u promet predmeta koji je neželjen, kako bi ga učinili atraktivnijim i vrednijim.

28. Wackadoodle, n. adj.

Lud, ekscentrik

29. Wardrobe malfunction, im.

Trenutak kada se odeća pomeri čineći da osoba ne izgleda kako bi trebalo, ili da joj se otkrije deo tela koji ne bi trebalo da je otkriven.

30. YOLO

Jednom se živi!

Letnji raspust u Helen Doron školama Srbija

Helen Doron škole će biti na raspustu od 15. jula do 15. avgusta 2015. godine. Za informacije možete pozvati besplatnu liniju 0800/333-000. Uživajte u letu!

Najnoviji program Helen Doron English sistema Jump With Joey je stigao u Srbiju!

Kurs je namenjen novim polaznicima uzrasta od 5 do 8 godina, ali i polaznicima koji svoje obrazovanje nastavljaju u Helen  Doron školi.

Jump with Joey je multimedijalni i interaktivni kurs!                                                                                       

Jedan je od prvih kurseva za podučavanje engleskog jezika u čije je materijale integrisana tehnologija uvećane realnosti!

Materijali imaju magičnu moć – oživljavaju dvodimenzijalne likove, daju im pokret i zvuk!

Helen Doron, idejni tvorac metode i sistema je povodom ovog kursa izjavila sledeće:

,, Ova uzbudljiva nova tehnologija se odlično uklapa i obogaćuje podučavanje engleskog jezika prema našoj dokazanoj metodi. Zaokuplja polaznike i daje im dodatnu mogućnost da slušaju ispravan izgovor engleskog jezika, ali i da usavrše svoja znanja.”

Za ovaj, kao i za svaki drugi Helen Doron kurs, pripremljeni su originalni tekstovi pesama i prateće kompozicije, koji su primereni uzrastu i značajan su deo procesa učenja engleskog jezika, obogaćuju rečnik i poznavanje gramatičkih pravila polaznika.

Na ovom kursu deca nauče oko 1700 novih reči prateći avanture kengurice Kengi, njenog mladunčeta Džoija i sedmogodišnjih drugara Pola i Mili. Pol i Mili imaju tajni klub – Kengi klub koji se nalazi u šupljem stablu. Kada Kengi pošalje poziv za pomoć, Pol i Mili lete u Storivil u kome se susreću sa likovima iz bajki, i te priče imaju iznenađujuće rasplete. Pol i Mili pomažu kengurici Kengi u rešavanju misterija u Storivilu.

Kurs Jump with Joey obogaćuje savladan jezik, ali će i proširiti vidike dece uzrastu prikladnim pričama, koje će im pomoći da bolje razumeju svet u kome žive. Deca uče o životnim vrednostima kao što su prijateljstvo, zdrava ishrana i zaštita životne sredine.

Svaka epizoda sadrži po jednu važnu životnu lekciju. Jezik se uči u kontekstu, tako da engleski jezik postaje potpuno prirodan deo života deteta.

Kako bi se ohrabrili u korišćenju engleskog jezika i van učionice, kurs je obogaćen magičnim knjigama kojima se deca posvećuju i provode više vremena u istraživanju i učenju engleskog jezika.

Helen Doron dodaje:

,, Iako smo prihvatili neke od najnovijih tehnoloških dostignuća, Jump with Joey kurs ostaje veran Helen Doron metodologiji, zasnovanoj na četiri osnovan principa: pozitivnom podstreku, malim grupama, pozadinskom slušanju i posebno obučenim nastavnicima – metodologiji koja se iznova dokazivala proteklih 30 godina.